Razgovori o ishrani često liče na raspravu bez kraja. Jedni tvrde da je šećer najveći neprijatelj zdravlja, drugi upozoravaju na dimljeno meso, dok treći uz osmeh kažu da je danas "sve štetno".

Ipak, među brojnim savetima i mitovima postoje i preporuke koje imaju ozbiljno naučno uporište. Neke namirnice i pića povezane su sa povećanim rizikom od razvoja određenih vrsta raka, pa stručnjaci savetuju da se njihova konzumacija svede na minimum ili potpuno izbegne.

1. Alkohol – rizik koji se često potcenjuje

U mnogim kulturama alkohol je sastavni deo proslava, porodičnih okupljanja i druženja. Međutim, činjenica da je društveno prihvaćen ne znači da je bezopasan.

Savremena istraživanja pokazala su da je konzumacija alkohola povezana sa povećanim rizikom od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak jetre, dojke, debelog creva, pankreasa, jednjaka i grkljana. Rizik postoji čak i kod umerenog unosa alkohola, a raste sa količinom i učestalošću konzumacije.

Etanol i njegov metabolit acetaldehid mogu oštetiti ćelije i DNK, dok organizam, naročito posle pedesete godine života, sporije razgrađuje štetne supstance. Zbog toga se toksini duže zadržavaju u telu, a sposobnost oporavka ćelija postepeno opada.

Akademik Fjodor Uglov, poznat po dugogodišnjem zalaganju za borbu protiv alkoholizma, govorio je: "Alkohol je rastvarač. Uništava ne samo jetru, već i volju."

Stručnjaci zato naglašavaju da ne postoji potpuno bezbedna količina alkohola kada je reč o riziku od razvoja raka.

profimedia0799148873.jpg
Foto: Rudolf Kucherov / Sputnik / Profimedia

2. Trans masti – skriveni sastojak brojnih industrijskih proizvoda

Trans masti se nalaze u mnogim industrijski prerađenim proizvodima – pecivima, keksu, krekerima, grickalicama, gotovim sosovima, lisnatim testima i pojedinim konditorskim proizvodima.

Njihova uloga je da produže rok trajanja hrane, poboljšaju teksturu i spreče kvarenje proizvoda, ali istovremeno mogu imati negativan uticaj na zdravlje.

Nakon unošenja u organizam, trans masti doprinose razvoju hronične upale, narušavaju metabolizam i povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dugotrajna hronična upala smatra se jednim od faktora koji mogu doprineti razvoju malignih oboljenja.

Olga Suhareva napominje da nisu svi margarin i proizvodi na njihovoj bazi danas isti kao nekada. Ukoliko na deklaraciji piše da proizvod ne sadrži delimično hidrogenizovane masti, to znači da je proizveden savremenijom tehnologijom. Međutim, ako među sastojcima vidite oznake poput "trans masti" ili "delimično hidrogenizovane biljne masti", stručnjaci savetuju da takav proizvod ostavite na polici.

margarin--stockphotobutterinaboxisolatedonwhitebackground2204343239.jpg
Foto: Shutterstock

Zašto su ove navike posebno rizične posle pedesete godine?

Kako starimo, organizam se sporije oporavlja. Metabolizam usporava, jetra slabije razgrađuje toksine, a krvni sudovi postaju osetljiviji.

Namirnice koje su u mlađim godinama možda ostavljale samo posledice na telesnu težinu, kasnije mogu doprineti razvoju ateroskleroze, upalnih procesa i drugih hroničnih bolesti. Alkohol takođe ima izraženiji efekat, jer ga organizam teže metaboliše nego ranije.

Biolog Džordž Vilijams jednom je rekao: "Starenje nije starost. To je postepeni gubitak sposobnosti organizma da se obnavlja."

Šta možete da uradite?

Potpuno odricanje nije uvek lako, ali male promene mogu napraviti veliku razliku.

Izbegavajte alkohol ili ga svedite na minimum, imajući u vidu da ne postoji potpuno bezbedna količina kada je u pitanju rizik od raka.

Čitajte deklaracije i izbegavajte proizvode koji sadrže trans masti ili delimično hidrogenizovane biljne masti.

Umesto industrijskih grickalica birajte orašaste plodove, sveže voće ili jogurt.

Održavajte redovnu fizičku aktivnost i idite na preventivne zdravstvene preglede.

Da li to znači da više nikada ne smete da pojedete omiljenu grickalicu?

Ne nužno.

Povremena konzumacija manje zdrave hrane neće sama po sebi izazvati bolest. Problem nastaje kada takve navike postanu svakodnevica.

Najvažnije je da ishrana bude raznovrsna, sa mnogo voća, povrća, integralnih žitarica i kvalitetnih izvora proteina, dok bi alkohol i proizvode bogate trans mastima trebalo konzumirati što ređe ili ih potpuno izbegavati.

Kako je još davno govorio Sokrat: "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve ostalo gubi svoju vrednost."

Briga o zdravlju ne svodi se na stroge zabrane, već na svakodnevne izbore. Upravo ti mali izbori, ponavljani iz dana u dan, mogu imati najveći uticaj na kvalitet i dužinu života.

03:01
Organska hrana, pesticidi i meso: Šta zaista jedemo i kakve posledice ima po zdravlje? Izvor: Kurir televizija