Kada neko napuni sto godina, a i dalje drži predavanja, piše knjige i kuva sopstvenu večeru — to je razlog da mu skinemo kapu. A ako je uz to i onkolog sa pola veka iskustva, njegov savet je dvostruko vredan pažnje.

Na jednom medicinskom sastanku, dr Mihail S., koji je prešao stogodišnju granicu, podelio je neobično, ali važno zapažanje:

"U svojoj praksi sam video dovoljno slučajeva raka za nekoliko života. Ako me pitate šta sam izbacio iz ishrane zbog zdravlja, navešću samo dva."

Ali pre nego što je prešao na spisak, naglasio je glavnu poentu:

"Posle 40. godine, srce i krvni sudovi zahtevaju posebnu pažnju — oni su prvi koji trpe udarac od stresa i promena povezanih sa starenjem. Na primer, dodao sam koenzim Q10 u svoju ishranu — on podržava ćelijski metabolizam, koji se usporava sa godinama. Ali zapamtite: ne eksperimentišite bez konsultacije sa lekarom!"

q-10.jpg
Foto: Shutterstock

Dakle, šta lekar izbegava?

1. Prerađeni mesni proizvodi: Tihi "saboteri" u vašem frižideru

Kobasice, viršle i slanina – doktor naziva sve ovo "hranom sa cakom". Prema rečima stručnjaka, SZO je još 2015. godine klasifikovala prerađeno meso kao kancerogen Grupe I, stavljajući ga u rang sa duvanom. Ali zašto?

"Sve se vrti oko tehnologije", objašnjava Mihail. "Pušenje, konzervansi, nitriti... U telu se pretvaraju u supstance koje oštećuju ćelije. To je kao tempirana bomba."

Nedavna studija Univerziteta Harvard (2023) potvrdila je da čak 30 grama prerađenog mesa dnevno (otprilike kriška slanine) povećava rizik od raka debelog creva za 15%. A naučnici iz Oksforda su pronašli vezu između takvih proizvoda i razvoja tumora želuca i pankreasa.

"Generalno nisam protiv mesa", osmehuje se doktor. "Ali ako se proizvod ne kvari mesecima i ima teksturu sličnu plastici, to nije hrana, već hemijski eksperiment."

Važno je napomenuti da ovaj članak ne daje dijagnoze niti tvrdi da čitalac može imati bilo kakve zdravstvene probleme. Ovaj članak je zasnovan na nalazima istraživanja, medicinskim mišljenjima i služi samo u informativne svrhe!

Korisna svojstva određenih proizvoda su takođe napisana samo u informativne svrhe, na osnovu opštepoznatih podataka.

Imajte u vidu da ovaj članak ne podstiče upotrebu ovih proizvoda kao metodu samolečenja!

Sva pitanja u vezi sa zdravljem i promenama u ishrani treba razmotriti samo lično sa svojim lekarom.

Mesne prerađevine na stolu
Foto: Shutterstock

2. Beli šećer: Slatki otrov za imuni sistem

"Šećer nije neprijatelj ako ga jedete umereno", kaže Mihail. "Ali kada ga jedete kašičicom, on postaje gorivo za upalu. A tamo gde postoji hronična upala, postoji i rizik od raka."

Mehanizam je jednostavan: oštri skokovi glukoze preopterećuju pankreas, uzrokujući da proizvodi višak insulina. Ovo pokreće rast ćelija, uključujući i abnormalne. Studija objavljena u časopisu Nature (2022) otkrila je da visok nivo šećera u krvi povećava rizik od raka dojke kod žena u postmenopauzi za 22%.

"Šećer takođe slabi imuni sistem", dodaje onkolog. "Bela krvna zrnca, koja bi trebalo da se bore protiv oštećenja ćelija, umesto toga su zauzeta neutralizacijom glukoze. To je kao da šaljete vojsku da čisti omote od slatkiša umesto da branite granice."

SECER  stock-photo-different-types-of-white-sugar-and-spoon-as-background-closeup-2418662997.jpg
Foto: New Africa/Shutterstock

Čime stogodišnji lekar zamenjuje štetnost?

Umesto kobasica, koristio bih ribu, jaja, sočivo i pasulj. "Dimljeno meso takođe nije moja stvar - pečena piletina sa začinskim biljem je bolja."

Umesto šećera, koristim voće, bobičasto voće i malo meda. "Ponekad uživam u pasti od urmi — slatka je, ali nije štetna."

Pareno povrće, supe, zeleni čaj i suplementi vitamina C, D i cinka su obavezni."Morate pravilno hraniti svoj imuni sistem, posebno posle 50. godine."

Upozorenje

Informacije date u ovom članku su samo u informativne svrhe i nisu namenjene kao zamena za stručni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje.

Autor nije lekar i ne preporučuje samolečenje ili upotrebu nedokazanih metoda lečenja. Podsećam vas da su konsultacije sa lekarom i praćenje medicinskih preporuka zasnovanih na dokazima jedino ispravno rešenje u borbi protiv raznih bolesti.

Filozofija dugovečnosti dr Mihaila:

"Doživeo sam sto godina ne zahvaljujući pilulama, već zato što se svaki dan pitam: 'Čime ću danas hraniti svoje telo?' Zdravlje nije genetska lutrija, već zbir malih odluka. Izbacivanje nekoliko nezdravih namirnica nije podvig, već korak ka očuvanju zdravlja čak i u starosti."

P.S. Ovaj članak nije poziv na stroge zabrane, već podsetnik: ponekad je eliminisanje nepotrebne hrane dovoljno da se napravi prostor za energiju i zdravlje. I da, konsultacija sa lekarom pre bilo kakvih promena u ishrani je pravilo broj 1.

07:16
Lekoviti razgovori dr Natalija Gušlo Petrić- Umor i zdravlje srca Izvor: MONDO