Iako se svako od nas makar jednom u životu suočio sa osećajem neizmerne tuge i bezvolje, depresija je mnogo više od frustracije i beznađa. Čak i kada nečiji život deluje savršeno, bolest se skriva iza maski koje je teško prepoznati. Dok ljudi, živeći u uverenju da se to njima ne dešava, sve dublje tonu u ponor opasnih tegoba.
Nažalost, broj osoba koji pate od ove bolesti iz godine u godine se povećava. Razloga za to je, najpre, turbulentno doba u kome živimo, konstantni stres, ali i produženi životni vek čoveka, kao i povećanje hroničnih fizičkih oboljenja. Prema poslednjim podacima Svetske zdravstvene organizacije više od 300 miliona ljudi u svetu pati od depresije, a u našoj zemlji registrovano je oko 400.000 slučajeva.
Poznato je od davnina dadepresija utiče na fizičko i psihičko zdravlje
Simptomi depresije spadaju u najstarije opisane bolesti u medicini. Pa možemo slobodno da kažemo da je ona stara koliko i čovečanstvo.
Još je u Staroj Grčkoj tumačena kao neravnoteža 4 elementa duha.
Na osnovu toga Hipokrat je naveo da: "Ukoliko stanje traje dugo dolazi do fizičkih i mentalnih tegoba". Dok je Aretej iz Kapadokije istakao da su oboleli "dosadni ili nerazumno bezobrazni, bez ikakvog očitog uzroka".
Iz Grčke, depresija se proširila na Rim, gde ju je opisao Galen. Ipak, prvi detaljni zapis dao je persijski filozof Avicena u svom delu "Kanon medicine". Vrlo brzo uveden je i naziv za bolest od latinskog glagola "deprimere" što znači pokorovanje duhova.
Izraz je našao upotrebu u mnogim oblastima. Da bi u 19. veku francuski psihijatar Louis Delasiauve dao u medicinskoj literaturi opis kako depresija utiče na fizičko i psihičko zdravlje.
(Stil.kurir.rs/Vorobjev.com)
I zašto je ljudima toliko teško da potraže pomoć? Pitanja koja su česta tema brojnih istraživanja, emisija u medijima, ali i svakodnevnih razgovora među ljudima širom sveta.