Novo istraživanje Instituta u Melburnu navodi da je do 30 sati nedeljno dobro za mozak osoba starijih od 40 godina, ne više od toga, kaže se na Institutu za primenjena ekonomska i društvena istraživanja (Institute of Applied Economic and Social Research).
Naime, ako imate više od 40 i radite 60 sati nedeljno, vaše kognitivne sposobnosti biće gore od onih ko ne radi uopšte. Ipak, pozitivna strana je ta da ćete imati više novca nego oni.

Istraživači su ispitali više od 3000 muškaraca i 3500 žena – testirali su sposobnost čitanja reči naglas, recitovanje popisa brojeva i uparivanje slova i brojeva u određenom vremenu. Testiranje čitanja je mera za deo sposobnosti koji uključuje znanje, dok su ostala dva ispitivanja usmerena na inteligenciju, odnosno na deo sposobnosti koji uključuje pamćenje, apstraktno razmišljanje i izvršno rasuđivanje.
Slabiji rezultati kod onih starijih od 40 godina koji rade puno radno vreme ne uklapaju se s idejom da duži rad pomaže ljudima da ostanu psihički sposobni.
Vrlo je teško utvrditi posledice koje određena vrsta rada čini kognitivnim funkcijama. Ljudi mogu biti izabrani u određenim zanimanjima prema njihovim kognitivnim sposobnostima.
Takođe nije jasno zašto posao koji traje više od 30 sati nedeljno nije dobar za mozak, a manje sati je korisno. Iako posao može aktivirati aktivnost mozga, dugo radno vreme može uzrokovati umor i stres, što potencijalno oštećuje kognitivne funkcije.
Puno radno vreme odnosno 40 sati nedeljno i dalje je bolje nego ne raditi ništa u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali to ne maksimizira pozitivne učinke rada.