Rak debelog creva jedna je od najčešćih malignih bolesti, a znatno češće pogađa muškarce nego žene. Jedan od razloga jeste što se muškarci prekasno javljaju lekaru nakon simptoma, a i ređe odlaze na kolonoskopiju.
Posle pedesete godine, na kolonoskopiju treba ići redono, dok ljudi koji u porodici imaju slučajeve obolelih od te opake bolesti, već nakon tridesete.
Pregled na polne bolesti
Testiranje na polno prenosive bolesti je važno, jer u organizmu mogu biti dugo skrivene i da nisu svesni toga, a može uzrokovati čak i prevremenu smrt.
WHO ističe kako bi se svi ljudi od 16. do 65. godine barem jednom u životu trebali testirati na virus HIV-a i hepatitisa, a više puta ako su imali polni odnos bez zaštite.
Redovna kontrola težine i razmera struka
Iako većini ljudi nje potreban lekar kako bi uočili opasnost, dobro je da vam doktor izračuna indeks telesne težine ili BMI. Normalnim se smatra 18,5 do 24,9, dok sve iznad toga nosi veći rizik i potrebu za češćim lekarskim pregledima.
Nivo holesterola
Američko Udruženje za zdravlje srca savetuje da muškarci nakon dvadesete treba na svakih šest godina redovno da proveravaju nivo holesterola u krvi. Prema liječnicima, ta je vrijednost važan pokazatelj stanja krvnih žila, kao i rizika od moždanog i srčanog udara. Muškarci znatno češće boluju od srčanih bolesti, a većina njih uspješno se liječe ako se uoče na vrijeme.
Kontrola krvnog pritiska
Poput visokog holesterola, i visok krvni pritisak nanosi trajnu štetu krvnim sudovima i skraćuje život. Posle osamnaeste godine potrebno je barem svaka dva meseca izmeriti krvni pritisak, naročito ako postoji genetska predispozicija tom oboljenju.
Kod blago povišenih vrednosti krvnog pritiska potrebno je smanjiti unos soli u ishrani i smršati, dok su kod većih vrednosti potrebne i tablete.
Šećer u krvi
Čak i oni umerene kilaže i aktivnosti treba izmeri nivo šećera u krvi, ali i napraviti test na oralnu podnošljivost glukoze (OGTT).
Povišene vrednosti ukazuju na nastanak dijabetesa, poremećaj štitnjače, oštećenje jetre ili pak celijakiju. Snižene vrednosti mogu ukazati na virusni hepatitis, oštećenje bubrega ili pak rak gušterače.
Pregled urologa
Podaci pokazuju da svaki treći muškarac nakon pedesete ima neki oblik hronične upale prostate, a čest uzrok su upale bešike koje se nisu lečile, a koje se ponavljaju. Takve upale mogu čak da uzrokuju rak. Stoga, redovni pregledi prostate i vađenje markera PSA u krvi najbolja su prevencija razvoja bolesti.
Muškarci treba da idu kod urologa, baš kao što žene odlaze ginekologa, ističu lekari.