istraživanje

Naučno otkriće: Evo kako geni mogu uticati na komplikacije kod zaraženih koronom!

Uz genetske testove, istraživači su testirali i imunološke ćelije iz krvi pacijenata i njihovih porodica

Medicina
Autor:
Naučno otkriće: Evo kako geni mogu uticati na komplikacije kod zaraženih koronom!
Foto: Shutterstock

Pored poznatih rizika za komplikacije kod obolelih korona virusom, kao što su dijabetes, gojaznost i visok krvni pritisak, naučnici su otkrili i da geni imaju veliku ulogu.

Naime, studija objavljena pre nešto više od mesec dana u kojoj se istraživao genom 1610 pacijenata hospitalizovanih tokom epidemije u Španiji i Italiji otkrila je promene na DNK koje takođe mogu uticati na tok bolesti iako su vrlo male.

No u posljednje se vrijeme sve više govori i o mogućoj ‘genetskoj podlozi’ odnosno činjenici da bi u tome kako se tko nosi s koronavirusom utjecaj mogla imati i naša genetska ranjivost.

Kao primer uloge genetike holandski genetičar Aleksander Hoisčen s Medicinskog centra Univerziteta Radboud (RUMC) u Nijmegenu navodi primere dva potpuno zdrava brata, mlađa od 35 godina, koji su se zarazili korona virusom, ali su bili na respiratoru.

Ranjivost

"U takvom slučaju odmah se zapitate mogu li genetski faktori igrati ulogu", kaže Hoischen, te dodaje da može biti slučajnost da su obojica bili tako teško bolesni, ali i posledica greške u imunološkom sistemu.

Dok su ih proučavali , naučnici su dobili informaciju o još dva slučaja mlađih ljudi u Holandiji koji su takođe završili na respiratoru, te su počeli da istražuju dalje.

Dok je trajalo istraživanje, jedan od njih je preminuo.

Kako bi otkrili genetsku ranjivost na infekciju, oni su sekvencionirali njihove egzome koji sadrže delove koji kodiraju proteine u svim genima. Posebnu pažnju posvetili su genima za koje se zna da su uključeni u urođeni imunološki odgovor.

Rezultati su pokazali da su svi imali mutaciju na genu koji u nekim imunološkim ćelijama proizvodi receptor TLR7. Naime, TLR7 upozorava imunološki sistem na infekciju odnosno otkrivanje jedno lanaca RNK koji neki virusi nose kao što je to slučaj sa SARS-CoV-2.

Naučnici takođe veruju da taj receptor prepoznaje i usko povezane korona viruse poput MERS-a ili SARS-a. Kad se virus aktivira, receptor ‘budi’ oslobađanje interferona, odnosno molekule imunološke signalizacije koje učestvuju u obbrani organizma od virusnih infekcija.

Kako se organizam štiti od korone: Naučnici tvrde da gubitak antitela nije toliko dramatičan kao što izgleda!

foto: Profimedia

Promene na DNK

Uz genetske testove, istraživači su testirali i imunološke ćelije iz krvi pacijenata i njihovih porodica. Došli su do zaključka da su imali puno manje interferona od očekivanog kao odgovor na infekciju. U laboratoriju su koristili molekulu - imikvimod (modifikator imunološkog odgovora) kako bi aktivirali TLR7 receptore simulirajući infekciju.

Otkrili su da mutacija u TLR7 onemogućava njihovu zaštitu od korona virusa.

Naglasili su da su takva istraživanja od velike važnosti za moguće lekove koji bi pomogli pacijentima da poboljšaju imunitet.

Inače, genetska istraživanja najčešće su povezana sa lošim ishodima mlađih pacijenata obolelih od Kovid-19 odnosno kod onih kod kojih ne postoji ni jedan zdravstveni rizik za komplikacije.

Otkriveno je da je deo pacijenata imao genetske promene zbog kojih dolazi do poremećaja proteina hemokina (molekula citokina) koji komuniciraju s molekulama imunološkog odgovora.

Oni inače služe privlačenju imunoloških stanica u napadnuto tkivo kako bi uništile virus. Naučnici su dokazali da su te promene 1,5 puta češće bile prisutne kod onih pacijenta kojima je bio neophodan respirator ili neka drugapomoć za disanje. Naime, mala promena u DNK povezana je sa smanjenom aktivnošću gena koji pomaže u regulaciji hemokina.

Najlošiji izbor zaštitne maske: Deluje moćno, ali zapravo povećava rizik od infekcije!

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs