Srbija je prošle godine postala bogatija za tri zaštićena područja prirode. To su specijalni rezervati prirode duž Morave, "Brzansko moravište" i "Osredak" i geološki fenomen Spomenik prirode "Blederija", koji je stanište velikog broja retkih i ugroženih vrsta.
- Naša zemlja je jako bogata prirodnim vrednostima, počevši od biljnih, životinjskih i geomorfoloških vrsta. Da bi se zaštitilo prirodno dobro, potrebno je određeno vreme, ne može se uraditi za jednu godinu. Tim saradnika iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije izlazi i vrši vrednovanje. Prvo se rade terenska istraživanja. Izražuje se studija zaštite, koja je osnov za pokretanje postupka zaštite budućeg prirodnog dobra. To važi i od najmanjeg prirodnog dobra, spomenika prirode, pa do nacionalnih parkova. Što je veće prirodno dobro i što je veća raznolikost i prostor, sam proces je duži. Nekada ne možemo da istražimo sve delove. Studija se radi na osnovu njegovih osnovnih vrednosti, ali se ni tada ne prestaje sa istraživanjem tog područja. Nakog proglašenja zaštićenog prirodnog dobra, rade se različiti monitorinzi iz različitih oblasti - objasnila je Biljana Krsteski iz Zavoda za zaštitu prirode.
U Srbiji je izdvojeno i zakonom zaštićeno oko 75 rezervata a više od polovine je strogih rezervata prirode, u kojima se vekovima ništa nije menjalo.
- Zemlja Srbija je jako bogata i raznolika što se tiče prirodnih bogatstava. Na njenoj teritoriji zaštićeno je 7,66 procenata ukupne površine u koju spadaju pet nacionalnih parkova, 18 parkova prirode, 21 predeo izuzetnih odlika, 75 rezervata, 375 spomenika prirode - navela je Krsteski.
Krsteski je objasnila šta znači da je neka vrsta ugrožena i na koji način se to određuje.
- Prvi ugroženi rezervat u Srbiji proglašen je 1948. godine je rezervat bukve sa zelenikom. Ona je zaštićena jer se na tom prostoru nalazi vrsta zelenika koja raste u bukovoj šumi. Ona se nalazi na tom prostoru od prirode, i mi smo je zaštitili. Nije zaštićena zbog ugroženosti, već zato što se nalazi na malom prostoru i da bi mogli da primenjujemo mere da ne bi došlo do nestanka te vrste. Takođe, Pančićeva Omorila koja je na Tari je vrsta koja ima svoje malo rasprostranjenje - rekla je Krsteski.
AKCIJA "ZASADI DRVO"
“Zasadi drvo”, akcija koju su 2019. godine pokrenuli Adria media group i “dm drogerie markt”, zajedno sa institucionalnim partnerima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - Upravom šume, JP “Srbijašume”, JP “Vojvodinašume”, Pokretom Gorana Srbije i Privrednom komorom Srbije, Botaničkom baštom “Jevremovac”, Šumarskim fakultetom, srednjom Šumarskom školom u Kraljevu, Zavodom za zaštitu prirode Srbije i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, predstavlja najveći projekat sadnje drveća u Srbiji.
Zavod za zaštitu prirode Srbije se akciji "Zasadi drvo" pridružio u novoj trećoj sezoni.
- Zavod za Zaštitu prirode se priključio akciji "Zasadi drvo" i uz svu podršku na pošumljavanju i ozelenjavanju područja je ponosan na to što je akcija u smislu edukacije mlade dece, tako što je akcija bila organizovana u Botaničkoj bašti, gde su se deca upoznavala sa zaštićenim vrstama u našoj zemlji Srbiji. Mi kroz različite akcije možemo da ukažemo na vrednosti koje poseduje naša zemlja i da ukažemo kako treba ili ne treba, i da budemo tu za informacije za postupanje u prirodi ili nekoj vrsti koja se nalazi ili da je nađemo, kao i o kojoj ne znamo dovoljno. Tu smo kao neko ko štiti i čuva prirodu i da mladim ljudima i deci ukažemo da volimo prirodu i da možemo da je sačuvamo bolje - istakla je Krsteski.
U zaštićenim dobrima, pa čak i manjim postoje informativni centri u kome se svaki posetilac može javiti i obratiti bilo kom zaposlenom.
