Verovali ili ne

SPAVANJEM ČISTIMO SVOJ UM OD SMEĆA: OVE bolesti može da spreči samo dobar san!

Priuštite sebi najmanje 7 sati sna i ne brinite

Lepi & Zdravi
22:04h Autor:
SPAVANJEM ČISTIMO SVOJ UM OD SMEĆA: OVE bolesti može da spreči samo dobar san!
Foto: Shutterstock

Spavanje nije samo odmor i pasivna zabava. U stvari, to je aktivno stanje koje bukvalno čisti naš mozak.

Uostalom, kada, na primer, priredite zabavu, ne počistite sve dok svi ne odu kući. Tako je i sa mozgom: dok ste budni, on nema priliku ni da se odmori, niti da se očisti od nepotrebnog smeća.

Budan mozak stvara nered!

Mozak je vrsta računara i sav njegov rad je logičan i promišljen. Međutim, pored činjenice da mozak kontroliše "tok zabave", ne propuštajući ni najmanje detalje, istovremeno pravi i nered.

Kao što znate, naše ćelije sagorevaju energiju da bi funkcionisale. Prirodno, posle takvog "požara" postoje razni toksični otpadi. Može se uporediti sa praznim čašama, prepunim pepeljarama i gomilom prljavog posuđa koje ostane posle zabave kada svi odu kući. Vlasnik ovo gleda u očaju, a zatim odlučuje da će se sutradan pozabaviti svime i odlazi u krevet. Isto se dešava i sa našim mozgom, s jedinom razlikom što je sposoban za samočišćenje tokom spavanja.

Da bi pospremio stan nakon bučne zabave, stanodavac će morati da uloži energiju da preokrene nered. Ovim je sve jasno i razumljivo, ali kako mozak ispire svakojako smeće i otpad, i dalje je ostalo misterija. To je zato što, za razliku od bilo kog drugog tela u telu, mozak nema limfne kanale, autonomnu drenažnu liniju kroz koju se leukociti, antigeni i metabolički otpad prenose iz naših organa u limfne čvorove.

Filtracija toksina tokom spavanja

Kod ljudi postoji 700 limfnih čvorova koji filtriraju vanćelijsku tečnost pre nego što je vrate u krvotok kroz velike subklavijske vene na vratu (one se nalaze u blizini vratne vene). Krv kruži u krug, ali limfa teče samo u jednom pravcu do srca. Ostale komponente limfnog sistema su krajnici, adenoidi, slezina i timus (timusna žlezda).

Kako se mozak nosi sa čišćenjem, s obzirom na nedostatak komunikacije sa limfnim kanalima? Jedan od odgovora na ovo teško pitanje nedavno je objavljen u časopisu Science. Autori studije sugerišu da je sve u pitanju cerebrospinalna tečnost. Ova kristalno čista tečnost stalno cirkuliše u centralnom nervnom sistemu i ponovo se apsorbuje. Glavni volumen cerebrospinalne tečnosti formira se aktivnim lučenjem žlezdanih ćelija (ependimocita) horoidnog pleksusa u komorama mozga. Svakog dana se proizvede 600-700 mililitara tečnosti, odnosno cerebrospinalna tečnost se potpuno obnavlja oko 4 puta dnevno.

Ova tečnost cirkuliše u komorama mozga, cerebrospinalnim putevima tečnosti, subarahnoidnim (subarahnoidnim) prostorom mozga i kičmene moždine, ispirajući sav prostor između pojedinih ćelija. Tada se ponovo apsorbuje u vene, ulazi u opšti krvotok i ciklus započinje iznova.

Tokom ovog jedinstvenog ciklusa ispiranja, mozak ne samo da uklanja toksični otpad, već takođe sakuplja korisne molekule i hranljive materije. Još uvek moramo mnogo toga da otkrijemo u ovom pravcu, ali danas pouzdano znamo da je mozak sposoban za samočišćenje, a ovaj proces je jednostavno neverovatan i neverovatan. Štaviše, ovo otkriće je u suprotnosti sa onim što su naučnici znali o mozgu pre nekoliko decenija.

Dakle, na osnovu stečenog znanja, šta se dešava kada čovek redovno ne spava dovoljno?

Nedostatak sna dovodi do povećanog stvaranja beta-amiloidnih i neurofibrilarnih klupka u moždanom tkivu. Ali upravo je ovaj proces ključna karakteristika Alchajmerove bolesti, čiji uzroci još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Inače, lekari i naučnici već nekoliko decenija primećuju da ljudi sa mentalnim problemima loše i vrlo kratko spavaju. To se tradicionalno pripisuje degeneraciji njihovog mozga. Ali s vremenom su istraživači počeli da se pitaju da li je nesanica rezultat mentalnih problema. Naprotiv, bilo je sve više sugestija da je ona jedan od razloga njihovog pojavljivanja, a ne samo posledica i rezultat.

Dakle, naučnici su odlučili da sprovedu eksperiment na miševima, posmatrajući kretanje cerebrospinalne tečnosti u tkivima njihovog mozga (zbog toga su je obojili kontrastom). Ispostavilo se da ova tečnost cirkuliše mnogo brže kada su životinje pod anestezijom ili jednostavno spavaju. Ali kada su budni, praktično se ne kreću. Zaključak sugeriše sam po sebi: toksini, uključujući beta-amiloide, uklanjaju se iz usnulog mozga dvostruko brže nego iz budnog.

Naknadne studije na ljudima potvrdile su ovo otkriće. Ispostavilo se da se nivo beta-amiloida povećava tokom budnosti, a smanjuje kada čovek zaspi. Ovo se posebno odnosi na adolescente i mlade odrasle osobe. Dakle, majke su, kao i uvek, u pravu kada podsete svoju odraslu decu da ako se ne naspavate nećete moći sutradan da radite ili učite u potpunosti.

Kakve su dugoročne posledice lišavanja sna u smislu demencije još nije jasno. Danas to ostaje logičan paradoks koji glasi na sledeći način: „Šta je bilo pre - kokoška ili jaje?“

Bilo kako bilo, dok naučnici razotkrivaju misterije mozga, dovoljno se naspavajte. Ko zna, možda time što ne samo očistite mozak, već sprečite razvoj tako strašne bolesti kao što je demencija.

Spavajte dobro i spavajte najmanje 7-8 sati dnevno - mozak će vam zahvaliti na tome!

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs