Mozak treba stalno izazivati

Ovo je sasvim dovoljno da sprečite Alchajmerovu bolest: Radite isto što i neurolozi i spasićete se!

Osobe s ovom bolešću razvijaju promene u pamćenju, mišljenju, funkcionisanju i ponašanju što se s vremenom pogoršava

Saveti stručnjaka
Autor:
Ovo je sasvim dovoljno da sprečite Alchajmerovu bolest: Radite isto što i neurolozi i spasićete se!
Foto: Shutterstock

Alchajmerova bolest je neurološki poremećaj koji dovodi do laganog propadanja mozga, dovodeći do problema s pamćenjem, svakodnevnim funkcionisanjem i ponašanjem, ali je isto tako i progresivna. Najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 i 70 godina.

Osobe s ovom bolešću razvijaju promene u pamćenju, mišljenju, funkcionisanju i ponašanju što se s vremenom pogoršava. Ove promene utiču na svakodnevni život osobe smanjujući njenu nezavisnost sve dok konačno ne postanu u potpunosti zavisni od pomoći drugih.

Ipak, neurolozi kažu da su neke dobre navike često dovoljne da spreče nastanak Alchajmera, i zbog toga ih i oni sami praktikuju:

Dovoljno sna

Studija sprovedena 2017. godine ukazuje na to kako honična neispavanost u srednjoj dobi može povećati rizik od razvoja bolesti.

"Morate da spavate, a za mene je san prioritet i jedna od najvažnijih aktivnosti koje obavljam - napustiću svaku zabavu kako bih se dobro naspavala", izjavila je profesor neurologije, dr Gajatri Devi.

Druženje

U najnovijoj studiji, objavljenoj u magazinu PLOS medicine otkriveno je kako socijalna aktivnost s prijateljima u 60-im godinama može značajno da umanji rizik od razvoja demencije, čak do 12 odsto.

Učenje

Dokazano je kako oni koji imaju fakultetske diplome imaju i manje šanse da će imati neuroloških problema. Učenje, čini se, stvara "kognitivnu rezervu" koja omogućava mozgu da se bori protiv neuroloških oštećenja.

"Što je više obrazovanja, to je jači efekat", smatra dr Dejvid Knopmen, neurolog na klinici Mejo.

Kako nikad nije kasno za učenje, posvetite se nečemu novom i pritom uživajte.

Vežbanje

Da bi mogao normalno da funkcioniše, mozgu je potrebna glukoza kao osnovni izvor goriva. Mozak ne čuva glukozu, zato mu je potrebna stalna obnova energije. Prema istraživanjima, pravilnom ishranom i vežbanjem doprinosimo njegovom zdravlju.

"1990-e su bile prekretnica u razumevanju uticaja fizičke aktivnosti i vežbanja na mozak pa je tako danas poznata neurobiološka baza ovih benefita i zna se da vežba utiče neposredno na strukturu mozga", napominje dr sc. Sandra Morović, specijalista neurologije.

Što se tiče oblika vežbanja, sve je zdravo. Važno je da aktivnost stvara prijatnost, da je zabavna. Bilo bi dobro vežbati svaki dan ili barem 3 puta nedeljno.

Naučite novi jezik

Učenje stranih jezika može biti oblik prevencije neuroloških oštećenja. Dok niko nije siguran kako to tačno deluje na mozak kad izgovaramo strane reči, dr Knopmen smatra kako trud da bi se komuniciralo na stranom jeziku služi kao vežbanje mozga i sprečava propadanje sive mase u mozgu.

Budite sam svoj majstor

Dr Devi smatra kako mozak treba stalno "izazivati" i tražiti nove načine kako poboljšati memoriju.

"Ako imam problema s telefonom ili cevima u kući, prvo ću pokušati sama da rešim problem", dodaje i objašnjava kako je to dobar način za vežbanje mozga.

Vodite računa i o srcu

Što je dobro za vaše srce, dobro je i za mozak, smatra dr Devi. Visok krvni pritisak, holesterol i dijabetes su rizični faktori za razvoj bolesti srca, a jednako mogu uticati i na razvoj Alchajmerove bolesti.

Smanjite nivo stresa

Stalni stres može jako da ošteti i mozak, a istraživanja kažu kako je povezan s razvojem Alchajmerove bolesti. Kad ste pod stresom organizam otpušta hormon kortizol, koji je povezan s gubitkom memorije. Uz sve, stres može dovesti do depresije i anksioznosti, koji također utiču na razvoj demencije.

Ako hrčete, posetite lekara

Još jedan od načina kako uništiti dobar san bez da ste toga svesni jeste apneja u snu. Apneja je zastoj disanja pri spavanju, a osoba se u tom trenutku probudi iako nije svesna toga. Rezultat je nemiran i isprekidan san, i na kraju umor. Mnogi faktori utiču na javljanje ovog problema, poput gojaznosti ili prevelikih nosnica… Ne samo da onemogućava miran san, već može povećati rizik od razvoja određenih bolesti.

"Ako se ne tretira, posledice za srce i mentalne sposobnosti mogu biti opasne", smatra dr Knopmen. A jedno je istraživanje, provedeno 2017. godine, pokazalo kako utiče na gomilanje bio markera za Alchajmerovu bolest.

Zaštitite glavu

Prema informacijama koje stižu iz udruženja Alchajmer, postoji jaka veza između jakih povreda mozga i razvoja Alchajmerove bolesti kasnije u životu, a posebno ako povreda uključuje i gubitak svesti. U magazinu PLOS one su objavljeni rezultati istraživanja koji ukazuju na povezanost takvih povreda s razvojem neurološkog poremećaja. Zato, ako vozite bicikl il motor, obavezno nosite kacigu, a u automobilu stavljajte pojas.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs