Informišite se

Bolest tela i uma: Kako izgleda bolovati od šizofrenije!

Poremećaj može da počne i burno, kada se ispoljavaju simptomi kao što su impulsivne reakcije ili agresija, pa čak i pokušaj suicida, a javlja se u ranom tinejdžerskom periodu
Medicina
19:00h Autor:
Bolest tela i uma: Kako izgleda bolovati od šizofrenije!
Foto: Shutterstock

Bolest počinje u tinejdžerskom ili ranom odraslom dobu. Iako je kod mnogih obolelih ona hronično oboljenje, mnogi bolesnici mogu da vode ispunjen i aktivan život, posebno zahvaljujući modernim medicinskim mogućnostima lečenja.

Poremećaj najčešće počinje postepeno. Javljaju se povlačenje, osamljivanje, gubitak kontakta sa okolinom, smanjena efikasnost u školi ili na poslu, napetost, razdražljivost, neodređene telesne smetnje, zapuštanje lične higijene...

Poremećaj može da počne i burno, kada se ispoljavaju simptomi kao što su impulsivne reakcije ili agresija, pa čak i pokušaj suicida.

Zašto mama plače: Potresna priča žene o teškoj borbi sa depresijom!

Kod shizofrenih bolesnika mogu da postoje sledeći poremećaji:

Poremećaji mišljenja: Najčešće disocirano mišljenje, salata od reči, neologizmi (izmišljanje novih reči), najčešće sumanute misli (paranoidne, mesijanske, ideje veličine...)

Poremećaji opažanja: Najčešće halucinacije (akustične, optičke, cenestopatske...)

Poremećaji pažnje: Ispoljavaju se u nesposobnosti bolesnika da se koncentriše.

Glavni simptomi depresije: Kako da znate kada je vreme da se obratite lekaru!

Kognitivni simptomi: Najvažniji su poremećaji izvršnih funkcija (poremećena sposobnost da se odabere zadatak i započne njegovo izvršavanje), radne memorije i dugotrajne memorije.

Poremećaji doživljavanja sopstvenog JA: Nedostatak osećanja vlastitosti sopstvenih misli, postupaka, želja ili raspoloženja.

Poremećaji emocija i afekta, oremećaji volje, poremećaji nagona...

Nedostatak uvida u postojanje poremećaja: Bolesnik ne veruje da je bolestan, a halucinacije ili sumanutosti im se čine stvarnima.

Da li anksioznost dovodi do nervnog sloma: 8 najčešćih pitanja i odgovora!

Koji su uzroci šizofrenije?

Mozak čine milijarde nervnih ćeliija. Svaka od njih prenosi i prima informacije od drugih nervnih ćelija. Kod shizofrenije, komunikacija između ovih ćelija je poremećena.Sposobnost da se jasno misli, da se donose odluke i da se stvarni život razlikuje od fantazije, biva ugrožena. Pored toga, društveno funkcionisanje i dnevna rutina postaju izazov.

Pravi uzroci oboljenja su još uvek nepoznati. Pretpostavlja se da postoji više od jednog uzroka. Između ostalog, transmiteri u mozgu su u disbalansu. Ovi transmiteri su važni za obradu i prenos informacija između nervnih ćelija. Kod obolelih postoje poremećaji u oblastima mišljenja, percepcije, osećanja, ponašanja i preduzimljivosti. Bolesnici oboleli od shizofrenije povremeno nisu u stanju da razlikuju stvarnost od sopstvenih predstava.

Da li ste depresivni: Ovaj test vas otkriva!

Shizofrenija može različito da utiče na ljude. Kod određenog broja bolesnika se pojavljuju brojni simptomi, kod određenog broja, pak, samo neki. Oni mogu biti manje ili više izraženi.

Najdelotvornije je lečenje medikamentima i odgovarajuća pomoćna i prateća terapija ponašanja. Najvažnije je da se bolesnik i članovi porodice dobro informišu i u saradnji sa stručnim licima (lekari, psiholozi, socijalni radnici...) rade u zajedničkom interesu kako bi oboljenju dali što manje šanse.

I slavni matematičar Džon Neš oboleo je od šizofrenije

oko 1950. godine, kada je u svojim tridesetim godinama u mnogo čemu doprineo grani matematike. U tom periodu počeo je da se ponaša paranoično, bizarno i dezorijentisano. U decenijama koje slede, nekoliko puta je bio hospitalizovan, a decenijama je koristio antipsihotike.

Oko 1980. godine, kada je imao pedeset godina, njegovo zdravstveno stanje počelo je da se poboljšava. Sam Neš je pisao prijatelju da se oseća bolje, da više nema iracionalne misli, ako i da smatra da je to posledica starenja, odnosno hormonskih promena.

Poginuo slavni Nobelovac: Džon Neš nastradao u vožnji taksijem!

Doktorka Gilda Moreno, psihijatar u Dečijoj bolnici Niklos u Majamiju, proučavajući istraživanja sprovedena tridesetih godina XX veka, došla je do podatka da se čak 20 odsto pacijenata oporavilo od ove bolesti, bez ikakve terapija. S druge strane, današnje studije ukazuju na činjenicu da 60 odsto pacijenata može da se oporavi uz adekvatnu terapiju i korišćenje lekova.

Ljudi koji kasnije ispolje neki oblik shizofrenog ponašanja će se lakše oporaviti od onih kod kojih su se prvi simptomi javili ranije, u mladosti. Jako je bitan i uticaj socijalnih faktora poput posla, obrazovanja i porodice - svi oni mogu pozitivno uticati na borbu sa ovom bolešću. Takođe, ukoliko ne potraže pomoć lekara, shizofreno stanje će se pogoršati.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs