Jelovnik doktora Majsnikova za ljude od 50+ godina:

1. Doručak: ovsena kaša sa orasima i bobičastim voćem

Ovsena kaša je složeni ugljeni hidrat koji se sporo vari, pruža dugotrajan osećaj sitosti i ne izaziva nagle skokove šećera u krvi (što je posebno važno za prevenciju dijabetesa tipa 2). Ali glavna stvar su rastvorljiva vlakna (beta-glukan), koja snižavaju nivo „lošeg“ holesterola (LDL) i održavaju zdravlje creva.

Zašto je ovo važno posle 50. godine?

Kako starimo, naš metabolizam se usporava, rizik od kardiovaskularnih bolesti se povećava, a ovsena kaša je jednostavan i ukusan način da podržite svoje srce, krvne sudove i varenje.

profimedia0351890827.jpg
Foto: Elena Shashkina / Alamy / Alamy / Profimedia

2. Ručak: riba + povrće

Doktor Mjasnikov neprestano ponavlja: ​​„Ako želiš da živiš dugo, jedi ribu.“ I nije samo u pitanju fosfor, kao što mnogi misle. Glavna vrednost su omega-3 masne kiseline, koje su posebno bogate masnim ribama: losos, skuša, haringa, sardine.

Zašto riba, a ne meso?

Nakon 50 godina, prekomerna konzumacija crvenog mesa (posebno prerađenog mesa - kobasica, hot-dogova) povećava rizik od raka i srčanih oboljenja. A riba, naprotiv:

  • smanjuje upale u telu,
  • podržava funkciju mozga (smanjuje rizik od demencije),
  • poboljšava stanje zglobova,
  • štiti od ateroskleroze.
profimedia0145515982.jpg
Foto: Profimedia

3. Večera: sveži sir + zeleno povrće

Mnogi ljudi se plaše da jedu svež sir uveče, misleći da je previše težak. Ali dr Mjasnikov razbija ovaj mit: kvalitetan sveži sir (ne bez masti, ali ni previše masan – oko 5%) je odlična opcija za večeru.

  • Zašto sir?
    Spori protein kazein pruža sitost tokom cele noći i sprečava katabolizam (razgradnju mišića).
  • Kalcijum i fosfor jačaju kosti (prevencija osteoporoze, koja se često razvija nakon 50. godine).
  • Svež sir ne preopterećuje gastrointestinalni trakt ako se jede umereno.
sir.jpg
Foto: Profimedia

Zašto baš ova tri obroka?

Nije bez razloga što ih doktor Mjasnikov ističe. Oni pokrivaju osnovne potrebe tela nakon 50. godine:

  • Srce i krvni sudovi (ovsena kaša, riba, orasi).
  • Mozak i nervni sistem (omega-3, vitamini B).
  • Kosti i zglobovi (sveži sir, riba).
  • Varenje (vlakna, fermentisana hrana).

I što je najvažnije, ovo nisu neki egzotični proizvodi, već pristupačni proizvodi koji se lako mogu naći u bilo kojoj prodavnici.

Šta je sa grickalicama?

Ako osećate glad između glavnih obroka, dr Mjasnikov savetuje:

  • Šaka orašastih plodova (ali ne više – imaju mnogo kalorija).
  • Jabuka ili drugo voće (poželjno sa korom zbog vlakana).
  • Kefir ili prirodni jogurt bez šećera.

Glavno je izbegavati slatke lepinje, kolačiće i druge „brze“ ugljene hidrate, koji naglo povećavaju šećer u krvi i doprinose povećanju telesne težine.