Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti širom sveta, a među njima se posebno izdvaja srčani udar kao jedno od najopasnijih hitnih stanja. Iako se često smatra da infarkt nastupa iznenada, stručnjaci upozoravaju da organizam u mnogim slučajevima šalje jasne signale upozorenja mnogo pre nego što dođe do ozbiljnih posledica. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brzo javljanje lekaru mogu značajno povećati šanse za uspešno lečenje i smanjiti rizik od trajnog oštećenja srca.

Tokom srčanog udara dolazi do prekida dotoka krvi koja snabdeva srce kiseonikom, zbog čega srčani mišić počinje da odumire. Upravo zato je od presudnog značaja da se simptomi prepoznaju na vreme i da se odmah reaguje. Prema najnovijim podacima, prvi znaci upozorenja mogu da se pojave i mesec dana pre samog infarkta.

Kardiolog Miljko Ristić govorio je u Jutarnjem programu na Prvoj televiziji o simptomima koji ukazuju na kardiovaskularne bolesti.

Bol u grudima nije jedini znak upozorenja

doktor-miljko-ristic.jpg
Kako je doktor Ristić spasavao Zorana Đinđića Foto: PrintscreenJutjub/ RTS Prikazuje

- Postoji mnogo znakova upozorenja za kardiovaskularne bolesti i uopšte ih nije teško prepoznati. Uglavnom, kada dođe do bolova u grudima, to je gotovo siguran znak da se radi o nekom početnom infarktu, al on nikada ne ide tako drastično. Bol se može javiti i nekoliko dana ranije, a i nemamo tu naviku da se odmah javimo lekaru. To je dovoljno da se ta klinička slika angine pektoris manifestuje u svom najgore obliku. - objasnio je dr Ristić o dodao:

Srbija je pri vrhu po smrtnosti od infarkta

miljkoristic.jpg
Foto: Printscreen Kurir tv

- Mi smo treći u svetu po broju umiranja od infarkta. Ne javlja se smo bol kao simptom. To su često i neki drugi poremećaji ritma, koji deluju kao bezazlen pojava. Pojačan umor takođe može biti znak.

Pravovremena reakcija može da spreči ozbiljne posledice

- Ukoliko se simptomi prepoznaju na vreme, srčani udar se sigurno može prevenirati. Bitno je da se ta osoba ne dovede u stanje da dobije lasiča infarkt, jer nakon preležanog infarkta ne mogu da povrate tu normalnu funkciju srca. Sve što uradite na vreme, posledice će biti daleko blaže.

Ubrzan puls može biti ozbiljan alarm

- Normalno je da zdravi ljudi imaju puls od 60 do 80 otkucaja u minuti, a u slučaju infarkta često ide na 120, a mi to ne možemo rešiti tabletom. Zbog toga postoje defribilizatori. - objasnio je dr Ristić.

00:14
Kelsi Rouz - fudbalerka Englesk Izvor: Instagram