Bila je jedna od najbogatijih žena u Americi, raspolagala je milionima i pozajmljivala novac najmoćnijim bankarima, ali je živela toliko skromno da su se ljudi čudili njenim navikama. Nosila je istu crnu haljinu dok se ne bi potpuno pohabala, izbegavala je lekare, nije uključivala grejanje, a čak je i ovsenu kašu kuvala na radijatoru u kancelariji kako ne bi trošila novac na gas.

Reč je o Heti Grin, ženi čije je bogatstvo bilo ogromno, ali čija je škrtost postala gotovo jednako poznata kao i njena poslovna umešnost. Iza nadimka „veštica sa Volstrita“ krila se neverovatna životna priča o finansijskom geniju, neobičnim navikama i porodici koja je često ispaštala zbog njene opsesije novcem.

Odrasla je uz novac i naučula da ga ne rasipa

Heti Grin rođena je 21. novembra 1834. godine u Nju Bedfordu, lučkom gradu u Masačusetsu, u porodici koja je stekla veliko bogatstvo zahvaljujući trgovini i lovu kitova. Njen otac, Edvard Mot Robinson, bio je strog čovek koji je od ćerke očekivao disciplinu i poslovnu ozbiljnost.

Dok su druge devojčice učile da sviraju klavir i vezu, Heti je već sa 13 godina vodila knjige porodičnog posla i proučavala berzanske izveštaje. Novac za nju nije bio samo sredstvo za život – bio je nešto čemu je posvetila gotovo svu svoju pažnju.

Kada joj je otac preminuo 1865. godine, nasledila je šest miliona dolara, a ubrzo je dobila i dodatno nasledstvo od tetke. Umesto da uživa u bogatstvu, počela je da ga uvećava.

Uspela je i nakon udaje da sačuva bogatstvo

Godine 1867. udala se za Edvarda Henrija Grina, trgovca iz Bostona. Međutim, pre braka postavila je uslov koji je tada izazvao veliko iznenađenje: zahtevala je predbračni ugovor kojim bi njeno nasledstvo ostalo isključivo njeno.

U vremenu kada su žene uglavnom imale veoma ograničena imovinska prava, Heti je insistirala na finansijskoj nezavisnosti. Suprug je pristao na njene uslove.

hetty-green.jpg
Foto: Wikipedia

Dobili su dvoje dece, sina Edvarda, poznatog kao Ned, i ćerku Silviju. Porodica je jedno vreme živela u Londonu, a nakon povratka u Ameriku njihov brak je počeo da se raspada. Edvard je imao finansijske probleme, a Heti nije bila spremna da neprestano pokriva njegove dugove. Razdvojili su se sredinom osamdesetih godina 19. veka.

Nadmudrila je Volstrit i postala kraljica finansija

Dok je njen privatni život prolazio kroz turbulencije, Heti je gradila reputaciju jedne od najuspešnijih investitorki svog vremena.

Posebno se proslavila ulaganjem u takozvane "zelenaše" – papirni novac koji je američka vlada štampala tokom Građanskog rata. Dok su drugi investitori izbegavali tu valutu zbog nestabilne vrednosti, Heti ju je strpljivo kupovala. Kada je vlada kasnije podržala novčanice zlatom, njihova vrednost je porasla, a ona je zaradila ogromnu sumu.

Njen pristup bio je jednostavan: kupovati ono što drugi potcenjuju, a zatim čekati pravi trenutak za zaradu.

Do kraja 19. veka postala je jedan od najznačajnijih privatnih zajmodavaca u Njujorku. Posebno se istakla tokom finansijske panike 1907. godine, kada su banke zapale u ozbiljne probleme, a novca za pozajmice gotovo da nije bilo.

Heti je tada lično odobravala zajmove bankarima i drugim ljudima kojima je bio potreban novac, uz odgovarajuće garancije. Upravo zbog svog uticaja na finansijskom tržištu dobila je nadimak „kraljica Volstrita“.

Milionerka koja je živela kao da nema prebijene pare

Iako je raspolagala ogromnim bogatstvom, Heti je bila poznata po navikama koje su šokirale njene savremenike.

hetty-green-cph.3a42973.jpg
Foto: Wikipedia

Nije imala stalnu adresu, već je često menjala hotele i iznajmljene sobe, naročito kada bi posumnjala da bi mogla da plati veći porez. Jednom prilikom, kada ju je poreski službenik pitao gde trenutno boravi, navodno mu je odgovorila da ni sama ne zna i da bi joj dobro došla preporuka za neki jeftin smeštaj. 

 Zimi nije uključivala grejanje, izbegavala je toplu vodu, a lekare je posećivala samo kada više nije mogla da izdrži bolove. Čak je i za operaciju pregovarala sa hirurgom oko cene.

Nosila je jednostavnu crnu haljinu, koju bi zamenila tek kada bi se potpuno pohabala. Nije marila za utisak koji ostavlja, pa su je zbog izgleda i neobičnih navika mnogi nazivali vešticom.

Ipak, njena štedljivost nije bila samo lični izbor. Pojedine odluke imale su ozbiljne posledice po ljude koji su joj bili najbliži.

Najveću cenu njene škrtosti platio je rođeni sin

Jedna od najpotresnijih priča iz njenog života odnosi se na sina Neda. Kada je bio dečak, slomio je nogu. Umesto da ga odvede privatnom lekaru, Heti ga je odvela u besplatnu kliniku namenjenu siromašnima, iako je mogla bez problema da plati najbolje lečenje.

Kada su zaposleni shvatili ko je dečakova majka, objasnili su joj da je ta ustanova namenjena ljudima koji nemaju mogućnosti da plate lečenje. Heti je, prema priči koja se prenosi o ovom događaju, napustila kliniku.

Odlučila je da sina leči sama, ali rana nije zarastala. Došlo je do gangrene, pa su lekari na kraju morali da mu amputiraju nogu iznad kolena.

Ned je ostatak života koristio protezu.

Uprkos svemu, kasnije je preuzeo deo majčinog poslovanja i brinuo o njoj u starosti. Heti je preminula 1916. godine, u njegovom domu, u 81. godini.

Ni odnos sa ćerkom Silvijom nije bio jednostavan. Heti je godinama odbijala njene udvarače, u gotovo svakom muškarcu videći nekoga ko želi da se domogne porodičnog novca. Čak je i pred Silvijin brak postavila uslov da njen suprug nema pravo na nasledstvo.

profimedia-0101847899.jpg
Foto: Library of Congress / Everett / Profimedia

Zanimljivo je da je istovremeno javno zagovarala finansijsku nezavisnost žena i govorila da svaka devojka treba da bude sposobna sama da zarađuje, bez obzira na to da li će naslediti bogatstvo.

Šta se dogodilo sa bogatstvom koje nikada nije želela da troši?

Kada je Heti umrla, njena imovina procenjivana je na između 100 i 200 miliona dolara. Nasledstvo je pripalo sinu Nedu, koji je, za razliku od majke, uživao u trošenju novca. Kupovao je nekretnine, sakupljao marke i novčiće i živeo znatno raskošnije.

Ned je preminuo 1937. godine, a bogatstvo je potom pripalo Silviji. Kada je ona umrla 1951. godine, bez dece i bliskih naslednika, deo novca završio je u dobrotvorne svrhe, a značajna sredstva usmerena su za izgradnju bolnica, škola i drugih ustanova.

Tako je bogatstvo koje je Heti Grin čitavog života gotovo opsesivno čuvala na kraju poslužilo za pomoć drugima.

Žena koja je mogla da kupi gotovo sve, ali je odbijala da potroši novac čak i na najosnovnije stvari, ostavila je iza sebe priču koja i danas izaziva podeljene reakcije. Za jedne je bila izuzetna poslovna žena koja je razumela novac bolje od većine muškaraca svog vremena, a za druge primer kako štednja, kada preraste u opsesiju, može da zaseni sve ostalo u životu.

 Stil / Dzen

00:15
Ana Bekuta raspoložena stigla da podrži Nikolu Rokvića: Odmah reagovala zbog svetla Izvor: MONDO