Zašto nam je s godinama sve teže da se zagrejemo kada temperature padnu? Odgovor bi mogao da se krije u promenama koje se dešavaju u našem masnom tkivu. Američki naučnici otkrili su da određena vrsta masnog tkiva tokom starenja postepeno gubi sposobnost prilagođavanja hladnoći, zbog čega organizam sporije reaguje na pad temperature.

Ovo otkriće, o kojem je izvestio portal „Hajtek“, a koje je predstavljeno u studiji objavljenoj u časopisu „Nature“, moglo bi da pomogne u boljem razumevanju promena kroz koje telo prolazi sa godinama.

Promene u radu masti u telu

Tim stručnjaka iz Instituta Artur Rigs za istraživanje dijabetesa i metabolizma u Nacionalnom medicinskom centru Siti of Houp, predvođen Ćiongom Vangom, proučavao je funkciju termogene masti. Za razliku od obične bele masti, koja samo skladišti kalorije, termogeno tkivo sagoreva energiju da bi generisalo toplotu i zagrejalo telo. Istraživači su analizirali uzorke ljudskog tkiva i sproveli niz eksperimenata na miševima različitog uzrasta.

Ispostavlja se da dve vrste ćelija koegzistiraju unutar termogene masti: neke sadrže mnogo UCP1 (proteina za razdvajanje 1, koji direktno pretvara energiju hranljivih materija u toplotu) i aktivno greju telo, dok druge skladište malo ovog proteina i ostaju uspavane.

Kada vreme postane hladno, nervni i imuni sistem šalju signal, uzrokujući da uspavane ćelije naglo povećaju proizvodnju toplote. Kada potreba za toplotom nestane, telo vraća sistem u mirno stanje.

shutterstock_2423903365.jpg
Foto: Shutterstock, fizkes/Shutterstock

Kod starijih životinja, ovaj biološki prekidač počinje da radi sa značajnim zakašnjenjem. Njihovo masno tkivo je i dalje sposobno da proizvodi toplotu, ali je potrebno previše vremena da se proces pokrene, što starije miševe čini manje sposobnim da održavaju telesnu temperaturu na hladnoći.

Da bi testirali reverzibilnost ovog poremećaja, biolozi su starijim glodarima dali mifepriston, što je blokiralo jednu od veza u inhibitornom signalnom putu. Kao rezultat toga, stare ćelije su počele aktivno da sagorevaju kalorije i ponovo generišu toplotu.

Autori studije naglašavaju da mifepriston istovremeno utiče na više telesnih sistema i nije pogodan za široko rasprostranjeno lečenje groznice kod ljudi. Međutim, sam eksperiment je pokazao da se pad termogene masti povezan sa starenjem može preokrenuti.

Pošto ovo tkivo takođe aktivno koristi glukozu i masti, ciljano obnavljanje njegove funkcije može pomoći lekarima u borbi protiv gojaznosti i dijabetesa tipa 2 u budućnosti.

 Stil / Dzen

00:36
Zorica Brunclik Izvor: Kurir