Hrvatski nazivi za mesece, kao i stari zajednički slovenski i nazivi za mesece u nekim sadašnjim slovenskim jezicima, dobili su nazive po prirodnim pojavama ili poslovima koji se obavljaju u to doba godine.
Vuk Karadžić, srpski lingvista, ove nazive je uneo u svoj „Srpski rječnik“ kao stare srpske nazive za mesece koji se još koriste u okolini Dubrovnika i objasnio njihova značenja. Vuk ih je i sam ponekad koristio u svojim delima.
Evo TABELE koja će nam rešiti sve nedoumice vezano za mesece na hrvatskom jeziku :
SJEČANJ ili januar
Dobio je naziv po godišnjem dobu, tačnije zimi, koja je po običaju u decembru toliko hladna, da "seče".
VELJAČA je februar
Ovo je mesec promena, ili "veljanja", pa otuda je i ime nastalo u narodu
OŽUJAK je mart
U martu je vrlo često Sunce varljivo ili "lažljivo"
TRAVANJ ili april
Sa dolaskom lepšeg vremena, kerće i trava da niče. Ona taad okopnjava i pojavljuje se ispod snega.
SVIBANJ je maj
Mesec kada pupe (svibe) pupoljci
LIPANJ je juni
Mesec kada cvetaju lipe
SRPANJ je juli
Mesec kada se kosi (srpom)
KOLOVOZ ili avgust
Mesec kada se voze zaprežna kola (za vreme žetve)
RUJAN ili septembar
Mesec kada sve ruji (sazreva) i postaje zlatno (rujno)
LISTOPAD je oktobar
Mesec kada opada lišće
STUDENI je novembar
Hladni (studeni) mesec
PROSINAC ili decembar
Premda ga pamtimo po prelepoj baladi Tonija Cetinskog ("23.prosinac"), naziv je dobio po tome kada sunce prosijava (počinje da sija)
Kada pogledate malo dublje, hrvatski nazivi za mesece su zaista zanimljivi za one koji žele ovom temom da se bave ili su jednostavno radoznali da nauče nešto novo.
Ovome u prilog ide i logično značenje , a svi se vezuju za određenu radnju u polju za svako godišnje doba ponaosob.
Još jedna zanimljivost
U različitim slovenskim jezicima, imena meseci koja imaju isti koren, ne označavaju uvek isti mesec, pa tako npr. na makedonskom "listopad" je isto staro ime za oktobar, ali na poljskom, ukrajinskom i češkom jeziku "listopad" je u stvari mesec novembar.
