DIVE

10 najvećih srpskih glumica svih vremena: Bez njih scena nikada ne bi bila ista! (VIDEO)

Bez ovih 10 dama srpska filmska i pozorišna scena nikada ne bi bila to što jeste.

Zanimljivosti
Autor:
10 najvećih srpskih glumica svih vremena: Bez njih scena nikada ne bi bila ista! (VIDEO)
Foto: Beta/Milan Obradović

Rangiranje bilo kojih istaknutih ličnosti svakako jeste nezahvalan posao, naročito ako je reč o neprikosnovenim ikonama srpskog glumišta. Ipak, u ovom tekstu probaćemo da vam predstavimo 10 najvećih domaćih glumica koje se na osnovu sprovedenih anketa ili, pak, uvreženog mišljenja smatraju najuticajnijim i čiji je značaj nemoguće osporiti.

Mira Stupica

Ova čuvena srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica već kao učenica uplovila je u glumačke vode, učestvujući u brojnim školskim predstavama. Ipak, za razvoj njene bogate karijere presudni trenutak odigralo je stupanje u Jugoslovensko dramsko pozorište.

Od tog momenta Miru Stupicu poznajemo kao, po mišljenju mnogih, najveću srpsku pozorišnu glumicu, iako je sama Stupica otvoreno odbijala ovaj atribut. Ona je sama smatrala da je Žanka Stokić jedina zaslužna da ponese tu titulu, ali da je često neopravdano zapostavljena. Iz tog razloga, Stupica se izborila da osnuje nagradu "Velika Žanka" za najbolje srpske glumce, a sama je u žiriju za dodelu nagrade bila predsednik sve do svoje smrti.

Miru Stupicu pamtimo najradije kao Gospođu Ministarku, ali je se sećamo i kao tumača antologijskih uloga Brehtovih, Šoovih i Pirandelovih dela, kao i iz filmova "Bakonja fra Brne", "Stojan Mutikaša", "U mreži", "Doručak za đavolom", "Bila sam jača" i mnogih drugih.

Milena Dravić

Milena Dravić, pre nego što je postala glumica, uspešno se bavila manekenstvom, čak je učestvovala na brojnim revijama na Kolarčevom univerzitetu. Kada je otišla da poseti tetku u Sarajevu sasvim slučajno opazio ju je slovenački reditelj František Čap i ponudio joj ulogu u filmu "Vrata ostaju otvorena". Tako je sve počelo.

Milena se od tada toliko posvetila glumi, da je čak u jednom trenutku izbačena sa fakulteta, jer gotovo uopšte nije dolazila na predavanja dok je snimala film "Prekobrojna". Često je igrala samohrane majke, seljanke, žene iz radničke klase, ali i uloge u romantičnim komedijama sa Ljubišom Samardžićem, te je najradije zapravo i pamtimo kao Veru iz "Policajca sa Petlovog brda".

Najpoznatiji filmovi u kojima je glumila su: "Kozara", "Rad na određeno vreme", "Nije lako sa muškarcima" i "Zona Zamfirova2, a od predstava to su sigurno: "Čudo u Šarganu", "Dekameron", "Kosa", "Ćelava pevačica" i "Jelena Savojska".

Za svoja glumačka ostvarenja Milena je osvojila brojne nagrade, od kojih su najznačajnije Nagrada za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalna nagrada „Zlatna ruža” na Filmskom festivalu u Veneciji i rekordnih 10 "Zlatnih arena" na Filmskom festivalu u Puli.

Olivera Marković

Ova glumica odazvala se glumačkom pozivu sa samo devet godina, kad je u Niškoj Banji osnovala sopstvenu pozorišnu trupu, u kojoj je bila glavna glumica, rediteljka, autor tekstova i upravnica. Takođe, osim što se bavila glumom, snimila je nekoliko gramofonskih ploča i singlova, a najradije je pevala ruske romanse.

Igrala je u skoro svim žanrovima, a njenu karijeru obeležilo je oko 150 pozorišnih i preko 50 filmskih uloga. Najpoznatiji filmovi u kojima je glumila su: "Sumnjivo lice", "Put oko sveta", "Grlom u jagode", "Čardak ni na nebu ni na zemlji", "Majstori, majstori" i "Petrijin venac", a od pozorišnih predstava: "Mačka na usijanom limenom krovu", "Pigmalion", "Majka Hrabrost", "Dobri čovek iz Sečuana" i druge.

Takođe je interesantno što je čitava njena porodica glumačka – sin Goran Marković je filmski i pozorišni reditelj, a i prvi suprug Rade Marković i drugi – Dušan Bulajić su obojica glumci.

Jelisaveta Seka Sablić

Seka Sablić najčešće se pominje kao "kraljica srpske komedije" i jedna od najplaćenijih srpskih glumica, koja ove 2017. godine proslavlja čak pola veka svoje glumačke karijere. Naklonost publike stekla je ulogom Kristine u kultnom filmu "Maratonci trče počasni krug", ali je pamtimo i kao drugaricu Seku iz serije "Bolji život", kao i iz sitkoma "Ljubav, navika, panika" i filmova "Tesna koža 3", "Sekula i njegove žene" i "Druga Žikina dinastija".

Iako je, kako je izjavila za NIN, "moja majka priželjkivala za mene daktilografsku karijeru, jer je glumačka profesija opasna po zdravlje", Seka Sablić je danas pravi sinonim za domaću glumicu. Još u gimnazijskim danima pokrenula je osnivanje amaterskog pozorišta "Dadov", a 2008. godine postala je laureat najprestižnije glumačke nagrade u Srbiji – "Žanka Stokić".

Vesna Trivalić

Vesna Trivalić nije oduvek planirala da se bavi glumom. Po završetku srednje škole stekla je zvanje tehničar za mikrobiološku hemiju, amaterski se bavila slikanjem i pevanjem, ali se ipak odlučila za Fakultet dramskih umetnosti i završila ga u klasi "12 veličanstvenih", zajedno sa Mandom, Draganom Bjelogrlićem i Srđanom Todorovićem.

Iako je tvrdila da ima nezdravu fobiju od kamera, zasijala je na filmskom platnu i televizijskim ekranima mnogo puta, glumeći u filmovima "Lajanje na zvezde" i "Život je čudo", kao i serijama "Vratiće se rode", "Bolji život", "Porodično blago" i "Otvorena vrata".

Neke od njenih najcitiranijih replika zasigurno su:

"Ustaj sine, oči majkine, došla milicija da te vodi." (Munje) "Do viđenja svima. Sada moram da se obesim" (Vratiće se rode)

Sonja Savić

Sonja Savić bila je krajnje nekonvencionalna ličnost srpske glumačke scene, a i uopšte javnog života. Mnogi ljudi vole da je opisuju kao nekoga ko je bio ispred svog vremena. Poznato je da se Sonja družila sa članovima benda EKV i imala problema sa narkoticima. Ipak, uprkos tome, vredno je radila na svim umetničkim projektima do kraja svog života.

"Nikada nijedan skandal nije bio povezan sa mnom, nikada se nisam onesvestila, zakasnila na snimanje. Neki scenaristi su u delirijum tremensu vođeni u bolnicu, bili su na heroinu i lečeni su o državnom trošku, a posle su kao nagradu dobili da pišu seriju. Ja sam sve svoje bitke dobijala sama, ali i sve svoje obaveze ispunjavala bez greške, bez obzira na stanje u kom sam bila."

Sonja se istakla u filmovima: "Šećerna vodica", "Davitelj protiv davitelja", "Balkanski špijun", "Kako je propao rokenrol", "Mi nismo anđeli", i "Gospođica Julija", ali je češće igrala u slovenačkim ostvarenjima, jer je verovala da u Srbiji nije dovoljno priznata.

Pred kraj života nalazila se u potpunoj besparici. Sahranjena je u svom rodnom mestu, Donjoj Gorevnici, a sahrani je prisustvovala samo njena koleginica Dara Rančić. Neko vreme postojala je peticija da se jednoj ulici u Čačku nadene njeno ime.

Svetlana Bojković

Svetlana Bojković od malena je bila zainteresovana za glumački poziv, a svoj najveći filmski uspeh postigla je ulogom Mike u drami "Pas koji je voleo vozove". Pamtimo je kao Emiliju Popadić iz serije "Bolji život", Valeriju Gavrilović iz serije "Porodično blago" i sestru Antoniju u "Srećnim ljudima". Svetlana je takođe prva dobitnica nagrade "Žanka Stokić".

Iz braka sa glumcem Milošem Žutićem ima ćerku Katarinu Žutić, takođe glumicu, a nakon udaje za srpskog ambasadora u Finskoj, Slavka Kruljevića, preselila se u finsku prestonicu Helsinki i okončala dugu i uspešnu glumačku karijeru.

Branka Katić

Branka Katić jedna je od onih glumica koje su stasavale pred našim očima. "Nije lako sa muškarcima" bio je prvi film koji se snimila sa samo četrnaest godina, zajedno sa doajenima jugoslovenskog glumišta, Milenom Dravić i Ljubišom Samardžićem. Sa Samardžićem je kasnije ponovo igrala u čuvenoj seriji „Policajac sa Petlovog brda”.

Branka je jedna od retkih srpskih glumica koja je uspela da ostvari zapažen uspeh i u inostranstvu. Trenutno živi na relaciji Los Anđeles – London – Beograd, a neki od filmova kojima je debitovala van Srbije su: Ten Minutes Older: The Cello, Jealousy, The Truth About Love, The Englishman, Public Enemies i Captain America: The Winter Soldier.

Tanja Bošković

Roditelji Tanje Bošković bili su profesori književnosti, te nije čudno što je i Tanja isprva bila okrenuta ovoj sferi umetničkog izražavanja. Ipak, 1973. godine diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u klasi Predraga Bajčetića i postala jedna od najcenjenijih srpskih glumica.

Njene najznačajnije filmske uloge bile su u ostvarenjima: "Okupacija u 26 slika", "Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi", "Balkan ekspres", "Put ružama posut", "Divlje godine" i "Montevideo, Bog te video", a pozorišne: "Očevi i oci", "Ljubavno pismo", "Rodoljupci", "Ko se boji Virdžinije Vulf", "Kosa" i "Pokondirena tikva". Takođe je ostvarila zapažen uspeh ulogom u sitkomu "Pozorište u kući" i osvojenim drugim mestom u prvoj sezoni šou programa "Ples sa zvezdama".

Poznato je da je Tanja oduvek živela sasvim skromnim životom. Rečenica Bogdana Tirnanića – "Pola Beograda je zaljubljeno u tebe, a ti štrikaš i praviš slatko od belih trešanja." – verovatno najbolje ilustruje ovo.

Mirjana Karanović

Odrasla u siromašnoj porodici, sa roditeljima koji nisu bili obrazovani niti okrenuti ka umetnosti, Mirjana je od malena sanjala o Holivudu, čitala knjige i znala da će jednog dana biti velika glumica. Ona je zapravo pravi primer za sve buduće glumce da nikada ne treba odustajati, jer je upravo ona nekoliko puta bezuspešno pokušavala da upiše glumu i uspela tek sa 23 godine. Povodom ovoga izjavila je:

"Hrabrost je kad pobediš strahove. Javlja se kad želiš nešto, pobediš svoj strah i stigneš do cilja. Kad si poražen, pa pokušaš ponovo."

Mirjana je jednako neustrašivo išla i kroz život. Mnogi su joj zamerali što je otvoreno izražavala svoje političke stavove, podržavala ljude homoseksualne orijentacije, glumila u nekolicini filmova u kojima su Srbi prikazani kao negativci, ali ipak ostala na pijedestalu srpskog glumišta, uprkos tome što se ovakvi stavovi kod nas retko praštaju.

Takođe, Mirjana je otvoreno govorila i o svojim mladalačkim problemima sa drogom, ali i priznala da se iz te priče izvukla kad je osetila da joj zavisnost ograničava slobodu i nije želela da joj droga nešto tako osnovno i neophodno uništi.

Neka od najpoznatijih ostvarenja u kojima je igrala su: "Majstori, majstori", "Otac na službenom putu", "Bure baruta", "Porodično blago", "Bela lađa", "Vratiće se rode", "Pokondirena tikva"…

(Stil.kurir.rs/Kultivišise)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs