Mediteranska ishrana je prema mišljenju grupe stručnjaka proglašena za najbolju dijetu.
Svaka vrsta dijete ocenjivana je na osnovu različitih parametara, a uspeh na tabeli zavisio je od toga koliko je lako slediti određeni način ishrane, kolika je verovatnoća da će upravo ta dijeta dovesti do dugotrajnog gubitka kilograma, i na kraju, najvažnije, koliko je određena dijeta zdrava i sigurna za primenu, naročito kod osoba s hroničnim oboljenjima.
Pored titule najbolje dijete, mediteranskom načinu ishrane pripale su i nagrade i u drugim kategorijama kao što je prvo mesto u kategoriji biljne ishrane, u kategoriji dijeta zdravih za osobe sasrčanim problemima, kao i u kategoriji za najjednostavniju dijetu.
Ovakva priznanja nisu iznenađujuća, jer su brojna istraživanja otkrila da mediteranska ishrana može da smanji rizik od dijabetesa, povišenog holesterola, demencije, depresije i raka dojke.
Pomaže u održavanju pravilne ravnoteže vode u telu: U kojoj hrani tražiti magnezijum i zašto?
Mediteranska ishrana sadrži mnogo svežeg voća i povrća i malo crvenog mesa i šećera. Koncept mediteranske ishrane dolazi iz zemalja koja graniče sa Sredozemnim morem, gde ljudi tradicionalno konzumiraju orašaste plodove i zdrave masti.
Već duži niz godina brojni nutricionisti i lekari naglašavaju da je reč od na najzdravijem načinu ishrane, a razlog tome leži u činjenici da je ishrana većinom na biljnoj bazi.
Kada je reč o mastima, u većini slučajeva upotrebljava se samo maslinovo ulje, dok ostala ulja i maslaci skoro nemaju nikakvu vrednost u ovom načinu ishrane.
Što se mesa tiče, zastupljeno je manje nego u tradicionalnoj kuhinji, a najveći fokus je na ribi.
Pored mediteranske ishrane, u samom vrhu liste našla se i DASH dijeta i fleksitarna dijeta. Zajednička karakteristika ovih načina ishrane jeste u tome što u fokusu imaju obroke pune voća i povrća, orašastih plodova, žitarica i semenki.
S druge strane, najgorim dijetama i ove godine proglašene su Dukan i ketogene dijete.
