Maslinovo ulje odavno zauzima posebno mesto u mediteranskoj ishrani, a njegova reputacija jedne od najzdravijih namirnica nije slučajna. Bogato zdravim mononezasićenim mastima i antioksidansima, ovo dragoceno ulje može doprineti očuvanju zdravlja srca, boljoj kontroli šećera u krvi i smanjenju hroničnih upalnih procesa u organizmu.
Redovna upotreba maslinovog ulja povezuje se i sa manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti i dužim životnim vekom. Ipak, da li je zaista korisno popiti kašiku maslinovog ulja svakog jutra i postoje li neželjene strane ove navike?
Protivupalno dejstvo i manji rizik od dijabetesa tipa 2
Maslinovo ulje sadrži mononezasićenu mast, oleinsku kiselinu, koja može imati snažna antiupalna svojstva. „Takođe je bogato polifenolima, grupom fitohemikalija sa antioksidativnim dejstvom“, objašnjava nutricionistkinja Keli Džons. Mononezasićene masti i druga jedinjenja, kao što su karotenoidni antioksidanti, mogu smanjiti faktore rizika za srčane bolesti, poput ateroskleroze, odnosno nakupljanja plaka u arterijama.
Istraživanja ukazuju da ishrana bogata maslinovim uljem može štititi od dijabetesa tipa 2. Sistematski pregled i meta-analiza velikih studija iz 2022. godine zaključili su da je dnevna porcija od 25 grama, oko jedne i po kašike, povezana sa 22 procenta manjim rizikom od razvoja bolesti.
Dve kašike dnevno i duži život
Kada puter i margarin zamenite maslinovim uljem, to može doprineti dužem i kvalitetnijem životu. Istraživanja pokazuju da ljudi koji unose više od 30 grama maslinovog ulja dnevno, oko dve kašike, imaju 20 procenata manji rizik od smrti od bilo kog uzroka.
U poređenju sa onima koji unose 15 grama ili manje, rizik od smrti od raka je 23 procenta manji, a od smrti povezane sa srčanim oboljenjima 25 procenata manji. Unos maslinovog ulja takođe može poboljšati kognitivne funkcije i sprečiti kognitivni pad.
Iako mnogi tvrde da ispijanje ulja donosi posebne koristi, trenutno nema istraživanja koje dokazuje da je unos na prazan stomak delotvorniji od uobičajenih načina, kao što je dodavanje u salatu. Ipak, postoje razlozi zbog kojih neki razmišljaju o čistom ulju. Prvi je da nezagrejano maslinovo ulje može biti zdravije od termički obrađenog. „Iako nauka još uvek ne potvrđuje da je pijenje čistog maslinovog ulja bolje od dodavanja u hranu, postoji razlika između konzumiranja sirovog i zagrejanog ulja“, objasnio je Džouns.
Tokom kuvanja od 15 do 60 minuta, fenolni sadržaj ekstra devičanskog maslinovog ulja može pasti za 40 procenata na 120 stepeni Celzijusa, a za čak 75 procenata na 170 stepeni Celzijusa, u poređenju sa sirovim uljem. Osim toga, nekim ljudima je lakše da popiju kašiku čistog ulja. „Ovo može biti brz i jednostavan način da se osigurate da unosite dovoljno mononezasićenih masti. Slično je načinu na koji mnogi ljudi uzimaju suplemente omega-3 u obliku ulja ili kapsula umesto da redovno jedu masnu ribu“, kaže Džouns.
Gde kašika ulja ume da napravi problem
Maslinovo ulje važi za zdravu mast i uglavnom je bezbedno za konzumiranje, čak i u kratkim dozama. Ipak, ima nekoliko mogućih nedostataka. Uzeto na prazan stomak, može poremetiti varenje.
Uz to je veoma kalorično, jer jedna kašika sadrži 119 kalorija, što vremenom može dovesti do povećanja telesne težine. Na kraju, maslinovo ulje nije neophodno piti samo, bolje ga je kombinovati sa drugom zdravom hranom.
Zvanična preporuka za unos ne postoji, ali se zdravstvene koristi obično vezuju za količine od 7 do 50 mililitara dnevno, oko pola do tri i po kašike. Masti bi trebalo da čine između 20 i 35 procenata vašeg ukupnog unosa kalorija. Sa 119 kalorija po kašiki, maslinovo ulje je energetski bogata namirnica. Najbolje ga je kombinovati sa različitim izvorima masti, uključujući ulja, orašaste plodove, semenke, masnu ribu, avokado i žumanca.
Ako vam se čisto ulje ne pije, Džouns predlaže nekoliko načina da ga unesete u ishranu: koristite ga u receptima koji ne traže kuvanje, dodajte ga u marinade i prelive za salate, mažite ga na hleb umesto putera i kuvajte na niskoj do umerenoj temperaturi.
Stil / Krstarica