Post je vreme kada ljudi teže ka telesnoj i duhovnoj ravnoteži sa sobom i svojim okruženjem. Uzdržavanjem od masne i teške hrane jačamo svoje zdravlje, a uzdržavanjem od loših misli i navika postajemo srećniji i zadovoljniji sobom.

40-dnevni Božićni post je danas počeo, i u tom periodu osim što se odričemo loših navika i okrećemo se pokajanju i lepim mislima, uzdržavamo se i od hrane životinjskog porekla, a evo kako to utiče na naš organizam.

shutterstock-344136362.jpg
Foto: Shutterstock

Zašto je post koristan za naše zdravlje?

Ako izuzmemo teška genetska oboljenja, gotovo svi naši zdravstveni problemi povezani su sa načinom života. Naučnici tvrde da to kako se osećamo u 25-30% slučajeva zavisi od naših gena, a čak 70% od toga kako živimo.

Dobra vest je da promenom životnog stila možemo poboljšati svoje zdravlje i živeti duže. Ali, postavlja se pitanje – koji način života voditi?

Ipak, tokom poslednjih 50 godina dijetolozi su došli do mnogih zaključaka. Kada je nauka uspela da zaviri u ćeliju i shvati šta se tamo dešava kada živimo na određen način, postalo je očigledno da je skromnost ključ zdravlja i dugovečnosti.

Post nam upravo može pomoći da obnovimo svoj organizam, budući da je to vreme za skromnost u svakom smislu, a posebno kada su hrana i piće u pitanju.

telo-nakon-gladovanja.jpg
Foto: YouTube Printscreen/ Emelmedia

Šta se dešava u organizmu kada postimo?

Tokom posta, prema verskim pravilima, čovek treba da jede „siromašnu“ hranu i da izbegava bilo šta životinjskog porekla. Na taj način se na nekoliko nedelja smanjuje broj kalorija i unosi samo biljna hrana.

Zahvaljujući postu, s jedne strane smanjujemo unos kalorija, a sa druge konzumiramo samo biljnu hranu koja obogaćuje naše telo ksenobioticima.

Biljke sadrže iste te ksenobiotike koji, kada dospeju u organizam, pokreću mehanizme čišćenja tela od štetnih supstanci. Dakle, telo počinje da se oslobađa ne samo ksenobiotika, već i sopstvenih toksičnih supstanci koje se vremenom nakupljaju u organizmu.

shutterstock-2117585288.jpg
Foto: Shutterstock

Mesni proizvodi i brza hrana ne sadrže ksenobiotike, tako da, kada konzumiramo masne, prerađene i nehranljive namirnice, u našem telu se ne aktiviraju mehanizmi za čišćenje od toksina, već se samo nagomilavaju.

Post nije gladovanje, već čišćenje

Da, Veliki post je vreme ograničenja kada je hrana u pitanju, ali to ne znači da narednih nekoliko nedelja treba jesti krekere i zelenu salatu. Ima puno posnih namirnica u kojima možete uživati i isto tako ukusih i zdravih napitaka, kojima možete zameniti alkoholna pića.

Evo nekoliko saveta koji će vam pomoći u toku posta.

Zamenite jutarnju kafu čajem

Šoljica domaće kafe
Domaća kafa ujutru često je prva stvar koju unesemo u organizam Foto: Shutterstock

Svi znamo koliko ljudima ujutru prija da popiju šoljicu kafe u tišini. Međutim, s obzirom na to da je post vreme uzdržavanja i sticanja zdravih navika, pokušajte da se odreknete ove prijatne navike bar dok post traje.

Umesto kafe koja izvlači tečnost iz organizma i kofeina u njoj, koji izaziva veštački stres, probajte da dan započnete čajem.

Uživaćete u punom ukusu, a i pružiće vam svakako više energije u toku dana.

Umesto mleka, probajte biljne alternative

Ljubitelji napitaka sa mlekom ne moraju da ga se odriču, jer postoje brojne alternative u vidu kokosovog, bademovog i ovsanog mleka. Toliko su ukusni i hranljivi da postoji mogućnost da vam ostanu među gastronomskim favortima i nakon završetka posta.

Pijte dovoljno vode

profimedia0283087347.jpg
Foto: Lev Dolgachov / Alamy / Alamy / Profimedia

Veoma je važno redovno piti čistu vodu. Morate pronaći svoj balans, neki se ne osećaju dobro bez 3 litra vode dnevno, dok drugima bude dovoljno i 1,5-2 litra.

Ne treba da pijete vodu na silu i onda kada vam se ne pije, ali nije dobro ni popiti samo par čaša dnevno. U čašu vode možete dodati i malo limunovog soka i napraviti sebi odlično i zdravo osveženje.

Ne lišavajte sebe deserta

Čini se kao da u postu uopšte nema mesta za užitke, ali to nije tačno. Ako ste navikli da se posle ručka zasladite, dobar izbor mogu biti domaće pite sa raznim voćem.