Istraživanje pokazalo

Na listi najviših naroda: Srbi i Srpkinje među prvih deset!

Muškarci iz Srbije nalaze se na osmom mestu, a žene na petom. U prvih deset zemalja sa najvišim stanovništvom su i Bosna i Hercegovina i Hrvatska
Vesti
11:40h Autor:
Na listi najviših naroda: Srbi i Srpkinje među prvih deset!
Foto: Thinkstock

Holandjani i Letonke najviši su ljudi na svetu, a muškarci i žene iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske nalaze se među prvih deset na listi, pokazalo je istraživanje objavljeno u žurnalu eLajf (eLife).

Rezultati istraživanja pokazuju da je prosečna visina muškaraca U Holandiji 183 centimetra, dok su žene u Letoniji visoke oko 170 centimetara, preneo je Bi-Bi-Si (BBC).

Muškarci iz Srbije nalaze se na osmom mestu, a žene na petom. U prvih deset zemalja sa najvišim stanovništvom su i Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Istraživanje je obuhvatilo trendove rasta u 187 zemalja od 1914. godine, prenosi BBC.

Najveći prosečan rast u periodu od 1914. godine zabeležen je kod Iranaca i Južnokorejki. Muškarci u Iranu "porasli su" za 16 centimentara, a žene u Južnoj Koreji za 20 centimetara.

Najniži muškarci na svetu mogu se pronaći u Istočnom Timoru, oko 160 centimetara, a najniže žene u Gvatemali, nešto ispod 150 centimetara.

Britanci su viši za 11 centimentara, pa sada prosečna visina muškaraca iznosi oko 178, a žena 164 centimetara. Ovi podaci su u suprotnosti sa vrednostima u SAD, gde je prosečna visina počela da stagnira 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Od tada prosečan Amerikanac porastao je za svega pet centimetara. Najveći trend rasta zabeležile su evropske zemlje, ali rezultati pokazuju da trend rasta najviše opada na Zapadu.

Veliki rast prosečnih visina beleži se i u Japanu, Kini i Južnoj Koreji, pa su stanovnici tih zemalja mnogo viši nego pre 100 godina.

Amerikanci, prema istraživanju, zabeležili su najveći pad na rang listi. Oni su se 1914, godine nalazili između trećeg i četvrtog mesta, a sada su izmedju 37. i 42. mesta.

Jedan od naučnika koji je učestvovao u istraživanju, Madžit Azadi, rekao je za BBC da je genetika najzaslužnija za rast, ali da ona ne objašnjava promene u prosečnim visinama.

Azadi naglašava da na promene utiču pre svega životna sredina i uslovi života, među kojima se posebno ističu kvalitetna ishrana, zdravstvena nega i sanitarni uslovi.

Dobra ishrana trudnica je takođe jedan od preduslova za rast kod novorođenčadi.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs