NEVEROVATNO!

JEZIVE SUDBINE BRUTALNO ZGODNIH PLESAČICA: Zbog karnevalskog plesa zovu ih PROSTITUTKAMA, a iza OSMEHA SE KRIJE PAKAO

Nakon tri godine, Brazil je ponovo centar svetske zabave, jer je u toku tradicionalni karneval poseban po brojnim manifestacijama.

Lifestyle
11:02h Autor:
JEZIVE SUDBINE BRUTALNO ZGODNIH PLESAČICA: Zbog karnevalskog plesa zovu ih PROSTITUTKAMA, a iza OSMEHA SE KRIJE PAKAO
Mračne sudbine zgodnih plesačica na karnevalu u Riju, Foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

Tradicionalni karneval u Rio De Žaneiru opet je zasijao u punom sjaju i raskoši! Iako je ova manifestacija jedna od najposećenijih na svetu, te dolaze posetioci iz svih delova planete, za nju se vezuju i ne tako lepe priče.

Glavni slogan je "Karneval života i slobode", a očekuje se da će oko 46 miliona ljudi prisustvovati događajima koji će se organizovati i u Salvadoru, Resifeu i Sao Paulu, a trajaće do 25. februara.

Karneval
foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

Karnevalom se proslavlja i pobeda Luiza Inacija Lule da Silve iz levičarske Radničke stranke na predsedničkim izborima u oktobru prošle godine nad Žairom Bolsonarom, koji je optuživan za autokratiju. I dok se jedni i te kako raduju proslavama i defileima, drugi ih oštro kritikuju.

- Konačno smo dočekali ovu katarzu - bila je izjava jednog Brazilca.

Koja je mračna strana čuvenog karnevala u Riju?

Ulična prodavačica brze hrane godinama Vivijen Morais Fereira Guimarae pleše sambu kao predstavnica škole "Unidos do Porto da Pedra" i redovna je učesnica karnevala, ali je zbog toga na meti užasnih komentara. Suočava se sa brojim predrasudama i uvredama, a zbog vrste plesa kojom se bavi nudili su joj da se bavi i prostitucijom.

Karneval
foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

I njena koleginica iz škole sambe "Acadêmicos do Salgueiro" Rayane da Silva Ferreira imala je veoma neprijatne situacije.

- Plesačice na karnevalu su "preterano seksualizovane". Maltretiraju nas uvek i svuda. Mnogi nas gledaju kao žene lakog morala samo zato što se bavimo plesom - naglasila je.

Predstavnica više plesnih škola Rayane da Silva Ferreira posebno je podvukla da samba plesačice neretko trpe seksualno uznemiravanje, a porodični život im je prepun poteškoća.

Karneval
foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

- Razvela sam se od muža, jer je bio protiv moje ljubavi prema karnevalskom plesu. Rekao mi je da biram između karnevala i njega. Karneval je moj život, pa sam odabrala karneval - rekla je Silva Ferreira.

Poražavajuća statistika

Iako mi često samo vidimo vesele slike, prava istina sa karnevala pre pandemije izgleda ovako:

  • preko 500 slučajeva rasizma, seksizma i homofobije
  • više od 200 prijava pljačkanja i pokušaja silovanja
  • policijski izveštaji pokazali su da je nasilje nad ženama od 2015. godine tokom festivala povećano za neverovatnih 174 odsto
Karneval
foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

Nadležni organi su zvanične podatke potpuno zanemarili, te su u prvom planu opet ženske obline i ples i odlična atmosfera, dok se iza scenskog sjaja krije sasvim drugačija priča. Naslovnice su prepune ekskluzivnim fotkama gošće Alesandre Ambrosio, a o surovoj istini se nigde ne piše.

Kako je nastao karneval?

U februaru sve staje u Riu na sedam dana. U zemlji sa sto osamdeset miliona stanovnika sve oči su uprte u aveniju Marques de Sapucai. Sve je podređeno zabavi i opuštanju i Sambodrom može da krene! Zvanično počinje u poslednji petak pre uskršnjeg posta i traje do srede pre podne.

1 / 10 Foto: AGIF / ddp USA / Profimedia

Karneval predstavlja paradu najboljih škola sambe u Brazilu i samo odabranih dvanaest dobija šansu da zanjiše kukovima pred publikom. Svaki učesnik ima svoj kostim i ulogu koju je pripremao i uvežbavao godinu dana. Svaka škola sambe izabere temu kojom će se predstaviti na karnevalu. Na čelu kolone je glavna grupa koju obično predstavljaju dobro uvežbani bubnjari ili ogromni šleperi sa jakim zvučnicima i pevačima na vrhu. Za njima se kreću učesnici svih škola, a to je poprilično velika gomila, s obzirom da jedna u proseku ima od 3000 do 5000 učesnika.

Karneval u Rio de Žaneiru ima prve zapise koji sežu daleko čak do 1723. godine. Smatra se da su taj običaj doveli imigranti iz portugalskih ostrva. Tada su ljudi izašli na ulice s kantama vode, limetama i ostalim voćem te su se međusobno gađali i polivali.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs