Naš organizam samostalno stvara antioksidanse koji se bore protiv slobodnih radikala. Kada se stvori neravnoteža između njih dolazi do oksidativnog stresa, tačnije dolazi do potenciranja stvaranja slobodnih radikala u organizmu.
Ono od važnosti za šta se organizam može izboriti je putem unosa određenih namirnica tj. kroz pravilnu ishranu. Ključni antioksidansi su: vitamin C, vitamin E, betakaroten (vitamin A) i selen. Osim njih, još su tu likopen, lutein, cink, koenzin Q, piše kodren.com.
Vitamin C
Kao glavni antioksidans vam je najpotrebniji. Lako je dosutupan pa ga tako na lak i brz način možete svakodnevno konzumirati. Ima ga u uvek dostupnom voću i povrću. Uloga mu je u oksido reduktivnim procesima, sintezi kolagena, važan je za rast i razvoj krvnih sudova, zubnog mesa, i ćelija, dok na opštem planu deluje na celokupni imunološki sistem. Dnevna preporuka doze vitamin C je 60 miligrama.
Vitamin A
U borbi protiv slobodnih radikala koji nastaju u koži, a zbog kojih nastaju akne i rak. Dakle, vitamin A je poznat kao antikancerogen. Ovaj vitamin je bitan i za obnovu epitela kože, i u ostalim delovima organizma. Nedostatak ovog vitamin možete rešiti ishranom ili suplimentima. Namirnice kojim ćete nadoknaditi vitamin A su džigerice (pileće, juneće, svinjska), puter, neki melečni proizvodi (npr. sirevi). A od biljaka ga možete nadoknaditi konzumacijom šargarepe, pomorandže, žutog voća i zelenog lisnatog povrća.
Vitamin E
Vitamin E je vitamin koji ima izuzetno jaku antioksidantnu moć, deluje na lipidne membrane ćelija. Ovaj vitamin je zadužen za zaštitu LDL-a (lipoprotein male gustoće) od oksidacije, čime sprečava nastanak ateroskleroze. Nalazi se u biljnim uljima (suncokretovo, palmino, maslinovo), koštunjičavom voću, mangu, papaji. Naročito ga ima u ulju od kukuruznih i pšeničnih klica, bademima, kikirikiju, jajima, mleku. On zajedno sa selenom sprečava oksidaciju masnih kiselina. Inače pored arteroskleroze, utiče na smanjenje umora, sprečava nastanak srčanog udara, itd. Inače, nedostatak vitamin E se retko javlja.
Selen
Selen ćete naći u suncokretu, zobi, ječmu, luku, lososu i školjkama, u integralnom pirinču, pomorandžama tj. njihovom soku, kokosu.
Koenzim Q
Koenzim Qje fiziološki sastav organizma a najviše je zastupljen u jetri. Inače, možete ga naći u ribi kao što je sardela, skuša ili losos, potom, u goveđem mesu, a od biljaka ima da u orasima. Termičkom obradom hrane koenzim Q se smanjuje. Njegove dobrobiti po vaš organizam su stvaranje energije. Ipak, tokom godina on se prirodno smanjuje u organizmu pa ga je potrebno pojačano unositi putem pravilne israne tj. namirnica gore navedenih.
Cink
Cink je potreban zbog metaboliččkih procesa u organizmu. ANtikancerogen je, štiti od kardiovaskularnih ovoljenja kao I od UV zračenja. Od namirnica možete ga naći u soji, pivskom kvascu, grašku, semenu bundeve, ostrigama, siru, tunjevini, rakovima, ćuretini, govedini, itd. Preporučena dnevna doza kod žena je 12 miligrama, dok kod muškaraca 15 miligrama.
Flavonoida je pronađeno preko 4.000, a većina se nalazi u voću, povrću i nekim napitcima (čaj, pivo, vino, kafa). Nalaze se prvenstveno u bobičastom voću, jabukama, crveni kupus, paradajz, kao i u zelenim i crnom čaju. Njihovo korisno delovanje na zdravlje čoveka je antialergensko, protivupalno, antioksidacijsko. Kapacitet njihovog antioksidacijskog potencijala uslovljen je prvenstveno njihovom molekularnom strukturom. Imaju veliki značaj za kardio i neuro zaštitno dejstvo na organizam. Odnosi se pre svega, na Parkinsonovu i Alchajmerovu bolest, jer su glavni uzročnici za njihov nastanak slobodni radikali. Pored ovih oboljena flavonoidi imaju pozitivno dejstvo na arterosklerozu, dijabetes, pa čak i na neke kancere. Baš zbog ovih antioksidacijskih svojstava preporuka je da se unos vrši što više putem ishrane.
