Zdravlje srca i krvnih sudova u velikoj meri zavisi od naših svakodnevnih prehrambenih navika. Stručnjaci upozoravaju da postoje namirnice koje, ako se konzumiraju prečesto i u velikim količinama, mogu ozbiljno da naruše kardiovaskularni sistem, povećaju rizik od srčanog udara, ali i izazovu niz drugih zdravstvenih problema.
Jedna od najopasnijih grupa namirnica kada je reč o zdravlju srca jesu prerađene i masne hrane bogate trans-mastima – poput brze hrane, prženih obroka, grickalica, industrijskih peciva i proizvoda punih šećera i nezdravih ulja.
Kako nezdrava ishrana utiče na krvne sudove
Redovno konzumiranje hrane bogate trans-mastima i zasićenim mastima dovodi do:
- Povećanja lošeg holesterola (LDL) – koji se taloži na zidovima krvnih sudova.
- Smanjenja dobrog holesterola (HDL) – koji inače štiti krvne sudove i pomaže u transportu masti.
- Stvaranja masnih naslaga (plakova) – koje vremenom mogu da suze krvne sudove i dovedu do ateroskleroze.
- Veće sklonosti ka zgrušavanju krvi, što dodatno povećava rizik od srčanog udara i moždanog šloga.
Ako ovakvu hranu jedemo godinama, rizik se višestruko uvećava – posebno kod osoba koje se malo kreću, imaju višak kilograma ili genetsku predispoziciju za srčane bolesti.
Loš uticaj na probavni sistem
Osim srca, ovakva ishrana loše utiče i na varenje:
- usporava metabolizam,
- izaziva nadutost i osećaj težine,
- podstiče hronične upale u crevima,
- može da dovede do pojave insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
Kombinacija šećera, masti i aditiva dodatno opterećuje jetru i pankreas, što se kroz godine odražava na celokupno zdravlje organizma.
Koje su to “najopasnije” namirnice?
Stručnjaci ističu da su posebno problematične sledeće vrste hrane:
- Brza hrana (hamburgeri, pice, pomfrit, hot dogovi) – bogata zasićenim mastima i natrijumom.
- Pržena hrana (pohovano meso, krompirići, prženi zalogaji) – sadrži trans-masti koje su najštetnije za srce.
- Grickalice i industrijska peciva (čipsevi, kroasani, keksi) – obiluju solju, šećerima i hidrogenizovanim uljima.
- Gazirani i zaslađeni sokovi – doprinose gojaznosti i lošem metabolizmu šećera.
- Suhomesnati proizvodi (viršle, paštete, kobasice) – puni natrijuma, konzervansa i skrivenih masti.
Koliko je dovoljno da rizik postane ozbiljan?
Ako ovakvu hranu jedete povremeno – neće ostaviti trajne posledice. Međutim, ako je svakodnevno konzumirate više od 10 godina, rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti postaje dramatično visok.
Naučne studije pokazuju da ljudi koji godinama unose velike količine trans-masti imaju i do 50% veći rizik od srčanog udara u odnosu na one koji se hrane uravnoteženo.
Kako smanjiti rizik
Da bi se sprečile ozbiljne posledice, preporučuje se:
- što ređe konzumiranje prerađene i pržene hrane,
- uvođenje više svežeg voća i povrća u ishranu,
- izbor integralnih žitarica umesto belog brašna,
- konzumiranje ribe, orašastih plodova i maslinovog ulja,
- svakodnevna fizička aktivnost (brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje).
