Mozak je najsloženiji i najvažniji organ ljudskog tela, odgovoran za sve: od razmišljanja, emocija i pamćenja, do kontrole pokreta i osnovnih životnih funkcija. Iako često zanemarujemo njegovo zdravlje u svakodnevnom životu, sve je više dokaza da način na koji živimo ima direktan uticaj na funkciju i dugoročnu vitalnost mozga.
Više od 55 miliona ljudi širom sveta živi sa demencijom, krovnim pojmom koji obuhvata više progresivnih poremećaja koji utiču na pamćenje i kognitivne funkcije. Iako se starenje, kao i pojedine bolesti povezane sa starenjem, ne mogu sprečiti, naš stil života može ili ubrzati ili usporiti taj proces.
Dr Salvatore Napoli, medicinski direktor u Neurološkim i infuzionim centrima Nove Engleske, otkrio je tri stvari koje bi trebalo izbegavati kako bi očuvali zdravlje mozga, piše "Njujork post".
Pušenje
Osobe koje puše imaju veću verovatnoću da dođe do propadanja sive i bele mase u mozgu, što može objasniti zašto se 14 odsto slučajeva Alchajmerove bolesti u svetu može povezati sa pušenjem. Kada neko puši, sluzokože krvnih sudova bivaju izložene dejstvu slobodnih radikala, nestabilnih molekula koji oštećuju ćelije. To ne pogađa samo srce i pluća, već i mozak. Za razliku od pluća, koja se mogu delimično oporaviti nakon prestanka pušenja, volumen mozga se ne povećava ponovo.
Već je poznato da starenje podrazumeva postepeno smanjenje volumena mozga, ali istraživanje iz 2024. pokazalo je da pušenje taj proces ubrzava. Studija je utvrdila da su ljudi koji su pušili jednu paklu dnevno imali značajno manji volumen mozga u poređenju sa onima koji nikada nisu pušili ili su tokom života konzumirali manje od 100 cigareta. Sa svakom dodatnom godinom pušenja, gubitak moždanog volumena bio je veći.
Sedelački način života
Konstantna fizička aktivnost jedna je od najboljih odbrana od demencije, ističe neurolog. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease pokazalo je da je redovno vežbanje, čak i samo nekoliko hiljada koraka dnevno, povezano sa većim volumenom mozga, što sugeriše da je za očuvanje kognitivnih funkcija potrebno manje fizičke aktivnosti nego što se ranije mislilo.
Tokom aerobnih vežbi srce pumpa više krvi ka mozgu, obezbeđujući mu kiseonik i hranljive materije neophodne za zdravlje. Takođe je dokazano da redovna aerobna fizička aktivnost značajno smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa, visokog holesterola i apneje tokom spavanja, odnosno stanja koja mogu loše uticati na mozak. Neke od najboljih vežbi za zdravlje mozga uključuju hodanje, trčanje, vožnju bicikla i plivanje.
Ljudi koji dnevno pređu oko deset hiljada koraka (što je oko osam kilometara) imaju 51 odsto manji rizik od razvoja demencije u poređenju sa onima koji ne hodaju redovno, pokazalo je istraživanje sa Harvarda iz 2022. godine. "Postavite temelje dok ste mlađi, kako vas problemi ne bi sustigli kada ostarite. Drugim rečima, dobri izbori u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama isplatiće se u šezdesetim i sedamdesetim“, rekao je Napoli.
Život u razočaranju i teskobi
"Nikada ne bih trošio život razmišljajući: "Šta ću dobiti od svega ovoga...". Kontrolišite ono što možete. Važno je živeti punim plućima", poručuje neurolog. Njegov savet odražava stavove mnogih stručnjaka koji ističu da je mentalno zdravlje ključno za prevenciju demencije, jer depresivni simptomi mogu ubrzati kognitivni pad i narušiti kvalitet života. Društvo za borbu protiv Alchajmerove bolesti navodi stres kao jedan od glavnih okidača demencije, jer hronično izlučivanje hormona kortizola vremenom može narušiti pamćenje.
Stil/Večernji list