Svedoci smo da je iz godine u godinu leto kod nas sve toplije i toplije što naročito ne prija ljudima sa hroničnim oboljenjima, te u tom periodu godine posebno do izražaja dolazi na koji način se hranite. Prof. dr Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju VMA, redovni profesor Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Univerziteta odbrane u Beogradu i predsednik Društva neurologa Srbije, otkrio je koje posledice sve može da izazove izbor pića tokom vrelih letnjih dana u našem organizmu.

Takođe, osvrnuo je i na koji način je najbolje koristiti klimu, jer i ona može proukzrokovati brojne zdravstvene probleme, naročito ako se spava u prostoriji gde je uključena. Posebno je podvukao i da ljudi često podese na rashladnim uređajim mnogo niše temperature od one napolju što nikako ne bi smelo da se radi.

Šta se dešava sa telom tokom visokih temperatura?

"Ekstremne temperature smetaju svima jer na ovako visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih sudova, koji ishranjuju i mozak, srce, bubrege, sve vitalne organe, to loše podnose i najzdraviji pojedinci, a za ljude koji već imaju neka oboljenja vaskularnog sistema mozga, srca, ovakve temperature dodatno stvaraju uslove za razvoj ozbiljnijih oštećenja. Ako pričamo o mozgu, tu može da se razvije prvo hipoksija, odnosno nedostatak hranljivih materija i nedostatak krvotoka, dolazi do pada krvnog pritiska, još ako se ne uzima terapija kako treba - istakao je jednom prilikom predsednik Društva neurologa Srbije u emisiji na TV "Prva".

dr-ranko-raicevic.jpg
Foto: PrintscreenJutjub/K1 Televizija

Koje piće nikako ne bi trebalo konzumirati kada su velike vrućine?

Naglasio je da je pored izbegavanja boravka napolju od 10 do 16 časova kada je UV zračenje najjače i dovoljnog unosa obične vode, izuzetno je važno da gazirana pića izbegavamo, dok je na alkohol stavio crveni alarm.

"Uz sebe uvek treba imati flašu negazirane vode, obavezno negazirane, jer određeni joni ako se unesu u većim količinama mogu da budu pokretači poremećaja srčanog ritma. Tako da je najbolje piće negazirana voda. Nisam protiv da mladi ljudi nekad popiju nešto gazirano, ali oni koji već imaju problema treba da vode računa. Strogo sam protiv alkohola u ovim okolnostima, dodatno širi krvne sudove i smanjuje potrošnju kiseonika u mozgu i srcu. Sada su alkoholna pića na ovim ekstremnim temperaturama posebno opasna, a najopasnija su ta takozvana žestoka alkoholna pića".

drrankoraicevic.jpg
Foto: Printscreen Youtube / Pharma Medica

Tokom vrelih letnjih dana događa se da se ljudi probude sa glavoboljom, a neurolog otkriva da li je to posledica vrućina.

"Apsolutno, stvaraju se i uslovi za slabiji san, veoma je često prekidan buđenjem, da se popije čaša vode, menja se jonizacija atmosfere".

Nikako ne spavati sa uključenom klimom

Korišćenje klima tokom leta je svakodnevica, a neki čak i spavaju sa uključenim uređajem, što doktor nikako ne preporučuje.

"Klima ima svoje mesto i ona služi rashlađivanju prostorija, a ne hlađenju i stvaranju uslova da budemo u Oslu, a mi smo u suštini na Kipru. Znači, da se napravi temperatura koja je šest-sedam stepeni različita u odnosu na spoljašnju i da nam u toj prostoriji ne bude hladno ni toplo, već prijatno. Nažalost, svedoci smo da kad uđete u neku prodavnicu, tamo je temperatura, ubeđen sam, 18 stepeni - objašnjava dr Raičević i podvlači:

"Treba postepeno navikavati organizam na promenu temperature, zato se i kaže da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature treba da budu najviše pet, šest stepeni, a kod nas je običaj i deset, petnaest stepeni razlike", zaključio je.