Albert Ajnštajn maštao je o tome da se bavi muzikom, a postao je jedna od najprepoznatljivijih i najuticajnijih naučnika u istoriji čovečanstva. Njegovo ime je sinonim za genijalnost i intelektualnu dubinu. Rano je pokazao znakove neobične nadarenosti,međutim, kroz život se suretao sa velikim tragedijama i problemima, što je uticalo na njegovo i fizičko i psihičko zdravlje. Ajnštajn nas podseća da genijalnost, strast i radoznalost mogu izmeniti tokove istorije i transformisati naše razumevanje sveta.
Jedan od najpoznatijih Ajnštajnovih doprinosa fizici je njegova Teorija relativnosti. Dobio je svetsku slavu nakon što je izrazio svoju čuvenu jednačinu E=mc², koja povezuje masu, energiju i brzinu svetlosti. Ova formula postala je osnovna za razumevanje nuklearne fizike i omogućila razvoj nuklearnih tehnologija.
Voleo je da sanjari i zamišljao je da se vozi duž svetlosnog zraka, a njemu se zrak činio smrznut, što ga je na kraju dovelo do stvaranja poznate teorije relativnosti. I Čarls Darvin je takođe praktikovao ovu metodu i koristio svoj takozvani „put razmišljanja“ da zaroni u svoje misli i razmišljanja.
Kako su izgledali poslednji momenti Ajnštajna?
Ajnštajn umire u 1:15 posle ponoći u Prinstonskoj bolnici u Prinstonu, Nju Džerzi, 18. 04.1955, u svojoj 76. godini života. Uzrok smrti bila je ruptura aneurizme koja je već bila operisana 1948. godine. Odbio je da ide na novu operaciju i izjavio da želi da ode onda kada on to želi i da život ne treba nastavljati veštačkim putem. Njegova Uopštena teorija gravitacije ostaje tako nedovršena.
"Odradio sam svoj deo posla. Vreme je da se ode. Ja ću to da uradim elegantno“, izjavio je naučnik.
Pored njegove postelje pronađen je nedovršeni govor koji je hteo da drži u Izraelu. Govor je pozivao na mir u svetu.
Jedina osoba prisutna u trenutku njegove smrti bila je jedna medicinska sestra, koja je rekla da je on neposredno pred smrt promrmljao nekoliko reči na nemačkom koje ona nije razumela. Bio je kremiran bez ceremonije, istoga dana kad je i umro, u Trentonu, Nju Džerzi, što je bilo u skladu sa njegovim željama. Njegov pepeo je potom rasut na otvorenom prostoru.
Šta se desilo sa mozgom Alberta Ajnštajna nakon njegove smrti?
Čuveni naučnik je izričito zabrano da se vrše istraživanja na njegovom telu kada premine, međutim, medicinski stručnjaci nisu ispoštovali tu želju.
Doktor Tomas Štolc Harvi izvršio je autopsiju nad Ajnštajnom, pri čemu je odstranio i sačuvao njegov mozak. Harvi nije našao ništa neuobičajeno na njegovom mozgu.
Ali 1999, u novoj analizi koju je uradio tim sa MakMaster univerziteta (McMaster University) otkriveno je da njegov temeni operkulum (operculum) region nedostaje i da je, kao kompenzacija tome, njegov donji parijetalni režanj (parietal lobe) 15% veći nego što je normalno. Donji parijetalni režanj je odgovoran za matematičko mišljenje, vizuelnu spoznaju prostora, i slikovito prikazivanje pokreta. Ajnštajnov mozak takođe je sadržavao 73% više glijalnih ćelija od prosečnog mozga.
Iako zapamćen kao veliki genije u njegovom ranom detinjstvu nije bilo pokazatelja da je Ajnštajn napredniji od druge dece, čak su članovi njegove porodice mislili da on prilično zaostaje za drugom decom jer nije progovorio sve do svoje treće godine.
Kako je Albert Ajnštajn došao do nenadmašnog uspeha?
Albert Ajnštajn imao je puno eksperimenata. Na primer, za svoju opštu teoriju relativnosti, on je sprovodio imaginarne eksperimente u kojima je zamišljao da se vozi duž svetlosnog zraka i u liftu koji pada iz svemira.
Njegove najpoznatije teorije, koje su postavile temelj moderne fizike, bile su samo deo njegove mašte! Možemo slediti Ajnštajnov primer i sprovoditi eksperimente u sopstvenim glavama, poput zamišljanja svih mogućih opcija i ishoda određene situacije i pitati sebe: „Ako to učinim, šta će se dogoditi?“
1. Dozvolite umu da luta, tad se stvaraju ideje
Odvojite više vremena za sebe – da se se zaustavite, razmislite i analizirate gde se nalazite u životu, shvatite da li ste zadovoljni svojim ciljevima i utvrdite koji su vaši budući planovi – onda se prepustite sanjarenju. Možete biti produktivniji kada ste prinuđeni da se bavite nestandardnim situacijama ili ćete lakše stvarati kreativne ideje.
2. Uvek sebi postavljajte pitanja
Nekim ljudima je sasvim normalno da provedu dva sata na Fejsbuku, ali izdvajanje 2 sata dnevno za razmišljanje je previše. Ako ste i vi jedna od njih, onda možete da uradite sledeći test. Uzmite olovku i svesku i odgovorite na nekoliko pitanja poput: „Koje ciljeve imam ili nisam postigao?“, „Mogu li ubrzati proces postizanja svojih ciljeva?“, „Da li se osećam nadahnutim?“ ili „Gde se vidim u narednih 6 meseci?“
3. Dva sata nedeljno odvojite za razmišljanje
Zat Rana, novinar, sproveo je eksperiment u kome je prikazao „dvočasovno pravilo“ zasnovano na navikama uspešnih naučnika i filozofa, i priznao je da je tako postigao odlične rezultate. Svake nedelje, provodio je 2 sata razmišljajući. Kasnije je podelio da je ova tehnika zaoštrila njegov um i da je samo dva sata nedeljno mala cena za postizanje velikog uspeha.
Albert Ajnštajn od samog dolaska na svet bio je neobično dete, čak su mislili da zaostaje za svojim vršnjanica, a pri upisu u politehničku školu položio je matematiku i nauku, ali je pao na drugim predmetima.