Kako starimo, mnogi ljudi počinju da primećuju promene u pamćenju: zaboravljaju gde su ostavili ključeve, teže se prisećaju imena poznanika ili im se dešava da zaborave neki važan datum. Ovakve pojave često se pripisuju prirodnom procesu starenja, uz uverenje da je slabljenje pamćenja nešto što se ne može izbeći. Ipak, savremena istraživanja pokazuju da na zdravlje mozga utiču brojni faktori, među kojima su kvalitet ishrane, fizička aktivnost, san i opšte zdravstveno stanje.
Mozak tokom čitavog života zadržava određenu sposobnost prilagođavanja i stvaranja novih veza između nervnih ćelija. Taj proces poznat je kao neuroplastičnost, a pravilna ishrana može da doprinese očuvanju kognitivnih funkcija i zdravlja nervnog sistema.
Zato nije nevažno šta jedemo tokom dana, ali ni kako izgleda naš večernji obrok. Pojedine namirnice sadrže hranljive materije koje su važne za normalan rad mozga, a njihovo redovno uključivanje u ishranu može biti deo zdravih navika koje podržavaju pamćenje.
Šta se dešava sa mozgom tokom noći i zašto je važna večernja ishrana?
Mozak se tokom noći ne odmara u potpunosti. Naprotiv, dok spavamo, odvijaju se brojni procesi važni za njegovo funkcionisanje, obnavljanje i obradu informacija prikupljenih tokom dana.
Posebno je značajan dubok san, tokom kojeg se učvršćuju sećanja i informacije iz kratkoročnog pamćenja postepeno povezuju sa dugoročnim pamćenjem. Istovremeno, aktivan je i glinfatički sistem, mreža koja učestvuje u uklanjanju metaboličkih otpadnih materija iz mozga. Među njima su i proteini beta-amiloidi, čije se nakupljanje povezuje sa Alchajmerovom bolešću.
Za normalno funkcionisanje nervnog sistema potrebni su brojni nutrijenti, uključujući omega-3 masne kiseline, vitamine B grupe, antioksidanse i minerale. Njihov unos ne zavisi od jednog obroka, već od ukupnog kvaliteta ishrane tokom dužeg perioda.
Četiri namirnice koje mogu da doprinesu očuvanju pamćenja
1. Masna riba – losos, sardine i skuša
Masna riba spada među najvrednije namirnice za zdravlje mozga jer sadrži omega-3 masne kiseline, naročito DHA (dokozaheksaensku kiselinu). Ova masna kiselina važna je strukturna komponenta membrana nervnih ćelija i ima značajnu ulogu u normalnom funkcionisanju mozga.
Omega-3 masne kiseline učestvuju u regulaciji zapaljenskih procesa i podržavaju zdravlje nervnog sistema. Njihov dovoljan unos povezuje se sa boljim opštim kognitivnim zdravljem, mada ne postoje dokazi da jedna porcija ribe može neposredno da spreči gubitak pamćenja ili demenciju.
Kako je uključiti u ishranu: Losos, sardine, skuša ili druga masna riba mogu se naći na jelovniku dva puta nedeljno. Najbolje je pripremati ih pečenjem ili kuvanjem, uz povrće i maslinovo ulje.
2. Orah i badem – mala užina bogata korisnim mastima
Orašasti plodovi predstavljaju odličan izvor zdravih masti, vitamina, minerala i antioksidanasa. Posebno se izdvajaju orasi, koji sadrže alfa-linolensku kiselinu, biljnu omega-3 masnu kiselinu, kao i polifenole koji doprinose zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Bademi su, s druge strane, bogati vitaminom E, antioksidansom koji pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Redovno konzumiranje orašastih plodova deo je načina ishrane koji se povezuje sa boljim kardiovaskularnim i metaboličkim zdravljem, što je važno i za očuvanje moždanih funkcija.
Kako ih konzumirati: Jedna manja šaka, odnosno oko 20 do 30 grama neslanih oraha ili badema, može biti dobra večernja užina. Najbolje je birati sirove ili blago pečene plodove, bez dodatka soli i šećera.
3. Bobičasto voće – borovnice, brusnice i ribizle
Borovnice, brusnice, kupine i ribizle bogate su antocijaninima, biljnim pigmentima koji im daju karakterističnu boju i imaju antioksidativna svojstva. Ova jedinjenja predmet su brojnih istraživanja zbog mogućeg pozitivnog uticaja na zdravlje krvnih sudova i kognitivne funkcije.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da redovna konzumacija bobičastog voća može da doprinese boljoj pažnji i pamćenju, posebno kod starijih osoba. Antocijanini se povezuju sa zaštitom ćelija od oksidativnog stresa, dok zdravlje krvnih sudova ima važnu ulogu u snabdevanju mozga kiseonikom i hranljivim materijama.
Kako ih konzumirati: Manja činija svežih ili zamrznutih borovnica, kupina ili ribizli može biti lagana večernja užina. Možete ih dodati u jogurt, kefir ili sveži sir, bez potrebe za zaslađivanjem.
4. Zeleno lisnato povrće – spanać, rukola i brokoli
Zeleno lisnato povrće bogato je vitaminima i mineralima koji imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju nervnog sistema. Spanać, rukola i brokoli sadrže folate, odnosno vitamin B9, vitamin K i različite antioksidanse, uključujući lutein.
Folati su neophodni za stvaranje DNK i normalno funkcionisanje ćelija, ali i za procese povezane sa metabolizmom homocisteina. Povišen nivo ove aminokiseline može biti povezan sa povećanim kardiovaskularnim rizikom, zbog čega je važno obezbediti dovoljan unos vitamina B grupe.
Vitamin K i lutein takođe su predmet istraživanja zbog moguće povezanosti sa očuvanjem kognitivnih funkcija u starijem životnom dobu.
Kako ih konzumirati: Za večeru pripremite salatu od spanaća ili rukole, dodajte malo maslinovog ulja, limunov sok i semenke. Brokoli možete kratko obariti ili pripremiti na pari kako bi zadržao što više hranljivih materija.
Jutarnja zaboravnost: četiri navike koje mogu da pomognu
Ako se često budite umorni, rasejani i bez koncentracije, nije neophodno da odmah posumnjate na ozbiljan problem sa pamćenjem. Kvalitet sna, dehidratacija, stres, oscilacije šećera u krvi i pojedini zdravstveni problemi mogu uticati na to kako se osećate tokom jutra.
Umesto komplikovanih postupaka, korisno je uvesti nekoliko jednostavnih navika.
Započnite dan mirnim disanjem. Nekoliko sporih, kontrolisanih udaha i izdaha može pomoći da se opustite i smanjite osećaj napetosti. Nema potrebe za forsiranjem disanja ili zadržavanjem vazduha.
Pokrenite telo. Kratka šetnja, lagano istezanje ili nekoliko jednostavnih vežbi mogu doprineti boljoj cirkulaciji i razbuđivanju. Redovna fizička aktivnost važna je i za zdravlje mozga.
Obratite pažnju na krvni pritisak i šećer u krvi. Povišen krvni pritisak i dijabetes spadaju među faktore koji mogu povećati rizik od problema sa krvnim sudovima i kognitivnim funkcijama. Po preporuci lekara, korisno je kontrolisati glukozu i HbA1c, koji pokazuje prosečan nivo šećera u krvi tokom prethodna dva do tri meseca.
Ne zanemarujte kvalitet sna. Odlazak na spavanje u približno isto vreme, izbegavanje obilnih obroka neposredno pred san i smanjenje korišćenja telefona uveče mogu doprineti boljem odmoru.
Kada zaboravnost zahteva pregled lekara?
Povremeno zaboravljanje imena ili mesta na kojem ste ostavili neki predmet ne mora da bude razlog za zabrinutost. Međutim, ako se problemi sa pamćenjem ponavljaju, postaju sve izraženiji ili počinju da ometaju svakodnevne aktivnosti, važno je obratiti se lekaru.
Posebnu pažnju treba obratiti na teškoće u snalaženju na poznatim mestima, ponavljanje istih pitanja, probleme u obavljanju uobičajenih zadataka i promene u govoru ili ponašanju.
Iznenadna zbunjenost, slabost ili utrnulost jedne strane tela, spušten ugao usana, otežan govor ili iznenadna jaka glavobolja mogu biti znaci moždanog udara. U takvoj situaciji potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 194.
Pravilna ishrana, redovno kretanje, kvalitetan san i kontrola hroničnih bolesti ne mogu da garantuju da nikada nećemo imati probleme sa pamćenjem, ali predstavljaju važne korake u očuvanju zdravlja mozga tokom starenja.