SAVET STRUČNJAKA

DR ALEKSANDRA KRISTIN: Samo ovako ćete sanirati sportske povrede na pravi način, ova 4 koraka su ključna!

Ni u kom slučaju ne treba primenjivati sistem "klin se klinom izbija" i uporno nastavljati aktivnost "kroz bol", verujući da će je organizam na taj način prevazići

Lepi & Zdravi
16:02h Autor:
DR ALEKSANDRA KRISTIN: Samo ovako ćete sanirati sportske povrede na pravi način, ova 4 koraka su ključna!
Foto: Privatna Arhiva

Sportske i rekreativne aktivnosti su nezaobilazan deo modernog društva i promovišu se kao sastavi deo zdravog načina života. Fizička aktivnost nam je neophodna zbog sprečavanja gojaznosti, bolesti srca i krvnih sudova, raka debelog creva, šećerne bolesti, psihičkih poremećaja i degenerativnih bolesti mišićno-skeletnog sistema, ali je vežbanje potrebno tako prilagoditi da se ostvari koristan efekat na zdravlje, a spreče povrede.

Skorija medicinska istraživanja pokazuju da postoji značajan i nedovoljno ispitan problem povreda povezanih sa sportskim i rekreativnim aktivnostima. Prema istraživanjima Nacionalnog instituta za zdravlje u SAD, sportske povrede po broju prevazilaze one vezane za saobraćaj, ali budući da su mnogo manje ozbiljne i teške, ne poklanja im se toliko pažnje.

Povreda se može desiti tokom bilo koje aktivnosti, ali postojeće statistike kažu da se najčešće povređuju oni koji vežbaju u teretani, zatim biciklisti, osobe koje igraju košarku, fudbal, plivaju, voze skejtbord, rolere i tome slično. Česte su takođe povrede dece na dečjim igralištima.

Povreda se može desiti bez obzira na stepen fizičke spreme i kondicije, pa čak i ako je osoba savesno odradila vežbe zagrevanja i istezanja. Ono što određuje stepen rizika za povredu jeste, sudeći po istraživanjima, sama vrsta sportske aktivnosti. Kontaktni sportovi predstavljaju najveći rizik za povredu, kao i prethodne povrede, posebno kod mladih. Sve o ovoj važnoj temi objasnila nam je doktorka Aleksandra Krstin, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije.

Sportska povreda
foto: Shutterstock

KOLIKO TREBA VEŽBATI

Kako i koliko bi trebalo vežbati, pitanje je koje još uvek nema jednoglasan odgovor. Istraživanja pokazuju da su vežbe dužeg trajanja i većeg intenziteta korisnije, ali da se isto tako značajan pozitivan efekat na zdravlje može postići i primenom kraćih epizoda umerene aktivnosti (brži hod, penjanje uz stepenice).

Preporuka je da svaka odrasla osoba ima bar 30 minuta umerene aktivnosti tokom dana, što se može podeliti u nekoliko epizoda (npr. 10 minuta šetnje tri puta dnevno).

REAGUJTE ODMAH NAKON POVREDE

Kad se sa svežom povredom ekstremiteta javite u Urgentni centar, lekar će obično prvo tražiti RTG snimak povređenog dela tela da se uveri da nema preloma kostiju i iščašenja zglobova koji bi zahtevali repoziciju (nameštanje) i imobilizaciju (gips ili drugi način potpunog sprečavanja pokretanja povređenog dela).

Sportska povreda
foto: Shutterstock

Ako nema ozbiljnijih povreda, savetovaće, a često i napisati: RICE. U pitanju je akronim stranih reči: Rest (mirovanje), Ice (led, hlađenje), Compression (pritisak, kompresija) i Elevation (elevacija, podizanje).

Mirovati znači maksimalno smanjiti korišćenje povređenog dela tela.

Hlađenje podrazumeva primenu leda koji je neophodno umotati u krpu ili tanak peškir i primenjivati na povređeni deo svaka dva-tri sata oko 10-15 minuta. Led treba koristiti obavezno prva tri dana (do pet) i u tom periodu ne treba primenjivati toplotu - možda se učini da prija, ali u stvari pojačava oticanje.

Kompresija podrazumeva primenu elastisnog zavoja u cilju smanjenja oticanja i delimične imobilizacije povređenog dela i ne sme biti prejaka. Kompresija ne sme da izaziva mravinjanje i utrnutost, bol i poremećaj cirkulacije (da deo tela promeni boju). čak i blaga kompresija može smanjiti oticanje.

Sportska povreda
foto: Shutterstock

Elevacija podrazumeva podizanje povređenog dela u nivo ili još bolje iznad nivoa srca (npr. u sedeđem ili poluležećem položaju nogu podići na nameštaj i jastuke).

Sve ove mere imaju za cilj smanjenje bola, otoka i hematoma, sprovode se obavezno prvih 24-36 sati, a obično i tri do pet dana nakon povrede. Bolnost je obično najintenzivnija sutradan, a otok najizraženiji tokom prvih nekoliko dana nakon povrede. Kad otok spadne, mogu se naizmenično primenjivati tople i hladne obloge i započeti blage vežbe istezanja, ali nikada do mere da se izaziva bol.

KADA NASTAVITI S VEŽBANJEM

Istezanje i vežbe treba nastaviti i kad se povreda sanira, radi sprečavanja nove povrede. Lokalno se na mesto povrede nanose gelovi ili masti protiv bola i otoka, a ako su bolovi naglašeniji, uzimaju se tablete protiv bolova (obični analgetici poput paracetamola ili nesteroidni antiinflamatorni lekovi poput ibuprofena ili diklofenaka).

Povređeni obično može otprilike da proceni težinu povrede, kao i da li ima oporavka i poboljšanja stanja u narednim danima. Ako je oporavak usporen ili komplikovan, u cilju preciznije procene stanja mekog tkiva mišići, ligamenti, tetive) može se uraditi ultrazvučni dijagnostički pregled ili pregled magnetnom rezonancom. To ipak podrazumeva da se povređeni javi lekaru radi konsultacije. Lekaru se takođe obavezno treba javiti u sledećim slučajevima:

  • kada su otok i bol veoma izraženi
  • ako postoje očigledni deformiteti ili je deo ekstremiteta savijen pod čudnim uglom
  • kada se čuje se jasan zvuk iskakanja, preskakanja ili krckanja kad se pomera povređeni deo
  • ako ne postoji mogućnost oslanjanja na nogu ili opterećenja i korišćenja ruke koja je povre|ena

PAZITE NA POKRETE, BIRAJTE DOBRU OPREMU

Lekaru je potrebno hitno se javiti ukoliko povređeni oseća vrtoglavicu, otečano diše ili ima poviđenu telesnu temperaturu.

Da bi se sprečile povrede, treba voditi računa o tehnici vežbanja (držanje i položaj tela, odnos kičme i zglobova donjih ekstremiteta), koristiti adekvatnu obuću i opremu za vežbanje, servisirati i proveravati bicikle, rolere i slično, slušati telo i čuti znake preterivanja u dužini ili intenzitetu vežbanja. Ne treba žuriti i insistirati na brzom rezultatu, posle povrede se ne treba prebrzo vraćati u trening, a ni u kojem slučaju ne treba primenjivati sistem "klin se klinom izbija" i uporno nastavljati aktivnost "kroz bol", verujući da će je organizam na taj način prevazići. Bol je signalni mehanizam tela koji ukazuje na oštećenje tkiva i treba ga poštovati.

POVREDA MORA POTPUNO DA ZACELI

Krećite se, šetajte, vežbajte. Nađite aktivnost koja vam prija i raduje vas, bez obzira na to da li je trenutno popularna ili ne. Nađite svoj ritam i intenzitet, jer smo bez obzira na sličnosti svi različiti. Budite umereni i pametni, slušajte svoje telo. Učinite što je do vas da se ne povredite, a ako do toga već dođe, dozvolite telu da se oporavi i zaceli.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs