Nauka ga ne zaboravlja

Punih 60 godina bez genija: Godišnjica smrti Alberta Ajnštajna!

Svakako je najveće Ajnštajnovo dostignuće to što je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativnosti, kojima je revolucionisao modernu fiziku
Vesti
17:42h Autor:
Punih 60 godina bez genija: Godišnjica smrti Alberta Ajnštajna!
Foto: Profimedia

Na današnji dan, 18. aprila 1955. godine, preminuo je Albert Ajnštajn, jedan od najvećih umova u istoriji nauke.Rođen je 14. marta 1879. godine, u Ulmu u Birtembergu, a diplomirao je na Saveznom politehničkom institutu 1900. godine.

Iste godine, objavio je svoj prvi rad "Rezultati posmatranja kapilarnih pojava" ("Folgerungen aus den Capillaritätserscheinungen"), kojim je pokušao da ujedini različite zakone fizike. Po sticanju diplome, zaposlio se u Švajcarskom birou za patente, gd eje procenjivao vrednost patenata raznih pronalazača koji su se u Biro prijavljivali.

Doktorirao je 1905. na Univerzitetu u Cirihu pod mentorstvom Alfreda Klajnera, doktorskom tezom "Jedno novo određivanje molekularnih dimenzija"("Eine neue Bestimmung der Moleküldimensionen").

Ludost je raditi istu stvar više puta i očekivati drugačiji rezultat: Mudre misli Alberta Ajnštajna!

Kako je njegov život odmicao, uspesi su se neprestano nizali. Svakako je najveće Ajnštajnovo dostignuće to što je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativnosti, kojima je revolucionisao modernu fiziku. Pored toga, doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike.

Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905. u Annus Mirabilis ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike.

Usled pucanja aneurizme trbušne aorte, doživeo je unutrašnje krvarenje 17. aprila 1955. godine, a već sutradan preminuo u Prinstonu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs