VEOMA DELIKATNA BILJKA, NIJE ZA SVAKOGA

Drevna biljka stara više od 1.000 godina: Da li ste dorasli izazovu gajenja bonsai drveta?! (FOTO)

Bonsai nije samo minijaturno drvo, to je cela filozofija i umetnost gajenja i oblikovanja malog drveća u posudama, nastala u drevnoj Kini i Japanu. Ako se upustite u izaov gajenja bonsaija, pripremite se da ga volite i sa njim "ostvarite vezu", tvrde japaski stručnjaci za ovo drvo.

Enterijer
09:41h Autor:
Drevna biljka stara više od 1.000 godina: Da li ste dorasli izazovu gajenja bonsai drveta?! (FOTO)
Foto: Shutterstock

U Japanu i Kini bonsai je poznat više od 1000 godina, u Evropi tek nekoliko decenija. Reč bonsai najgrublje rečeno znači biljka, drvo, ali i grupa biljaka ili drveća gajena u posudi. Međutim, bonsai umetnost se sastoji u sposobnosti da se odabere biljka ili drvo koje ima potencijal da postane bonsai i da se pažljivo gaji primenom uobičajenih tehnika hortikulture.

Bonsai je u suštini kreiranje minijaturne verzije odraslog drveta, koristeći isti materijal iz koga bi izraslo i pravo veliko drvo.

Prema japanskoj tradiciji i verovanju, drvo i posuda u kojoj je bonsai drvo, moraju se dopunjavati po obliku, veličini i boji, kao što ram dopunjava neku lepu sliku. Lepota zrelog bonsai drveta se sastoji u harmoniji koju čini drvo i posuda u kojoj se ono nalazi.

Na kineskom "pun sai" u japanskom se pretvorio u "bonsai" izraz koji se danas koristi gotovo u celom svetu. Reč je inače složena iz "bon" - poslužavnik, zdelica, plitka posuda, i "sai" - uzgajiti biljku, u slobodnom prevodu upravo "biljka u plitkoj posudi".

Ova umetnost stara više od 1500 godina. Prvi put se pominje u Kini (265 -420 g. naše ere) i tu se u početku intenzivno razvija. Negde u sedmom veku ova umetnost postaje poznata i u Japanu. Poznati majstori minijaturizacije, Japanci su veštinu gajenja malog drveća u plitkim posudama doveli gotovo do savršenstva.

U Evropi se prvi put pojavljuje na svetskoj izložbi u Parizu 1900-te i na izložbama u Londonu i Drezdenu, a veći zamah u Americi doživljava tek posle II svetskog rata, kada su američki vojnici počeli da donose pojedine primerke kao uspomenu na boravak tokom okupacije Japana.

Danas je bonsai kao hobi i kao umetnost prisutan u celom svetu. Iako se danas koriste mnoge moderne hortikulturne tehnike pri odgajanju, bonsai je ostao veliki izazov za sve ljubitelje biljaka. Njegova lepota pleni, ali ne uspe svako da postane dovoljno blizak sa svojom biljkom i da od nje napravi bonsai.

Trebalo bi znati koji su prirodni uslovi u kojima drvo živi i stvoriti mu što sličnije uslove. Najvažnije je redovno posmatrati biljku i na vreme reagovati na svaku negativnu pojavu.

Zalivanje: leti svakodnevno a zimi umereno, tek da zemlja ne bude previše suva. Pravilo je da se zaliva kada se zemlja osuši, a u maloj posudi se zemlja brže suši.

Prihranjivanje: u proleće jedanput do dva puta mesečno standardnom hranom za sobne biljke ali treba da je razređena sa bar dva puta više vode nego prema uputstvu. Ovo je veoma važno jer previše hrane može da "sprži" koren.

Presađivanje: mlađe biljke (do 10, 15 god) svake ili svake druge godine a starije na 5 -6 godina . Presađuje se obično u istu ili malo veću saksiju, zemlja treba da je pomešana sa peskom ili sitnim kamenčićima a važno je da se svaki put razmrsi i pomalo oreže koren biljke.

Zaprašivanje: Ako se na biljci, obično na naličju lista pojave bubice, treba poprskati sa nekim standardnim sredstvom za biljne parazite.

Ukoliko i pored svega biljka počne da se suši, izvadite je iz saksije, operite koren, istuširajte dobro celu biljku i posadite u baštu ili u veliku saksiju, natopite dobrom vodom a zatim nastavite redovnu negu kao i ranije. Sada zalivanje neće biti potrebno svaki dan a smanjite i prihranjivanje.

Uglavnom se na tržištu mogu naći dve vrsta bonsaia:

- serijski proizvedeni, obično su to tropske biljke, pogodne za sobne uslove, i najčešće uvezene sa dalekog istoka

- unikatni primerci, proizvedeni ručno najčešće od vrsta drveća koje uspevaju u Evropskim uslovima.

Drvo je utoliko vrednije ukoliko je veći trud uložen u njegovo stvaranje a rezultat je obično i veća umetnička vrednost.

Kod kupovine bonsaia obratite pažnju da je drvo zdravo i lepo razvijeno, da nema vidljivih ožiljaka od žice ili odsečenih grana. Bonsai drvo skoro nikada nije simetrično. Oblik krošnje je obično nepravilan trougao. Svako bonsai drvo ima prednju i zadnju stranu. Prednja strana treba da je otvorena, da se vidi stablo. Ni jedna deblja grana ne bi trebalo da ide prema napred. Prema zadnjoj strani treba da ima dosta grana jer one daju osećaj dubine. Bonsai ne sme da bude dvodimenzionalan.

(Stil.kurur.rs)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs