Istorija pamti brojne žene čiji su životi bili ispunjeni skandalima, tajnim ljubavnim vezama i misterioznim događajima, ali malo čija je biografija toliko neobična kao ona koju je imala Margerit Stajnhajl. Bila je jedna od najpoznatijih zavodnica francuskog visokog društva, žena koja je osvajala moćne muškarce, a njeno ime zauvek je ostalo povezano sa smrću francuskog predsednika i jezivim dvostrukim ubistvom u porodičnoj kući.
Margerit je uspela da preživi dva velika skandala koja su potresla javnost njenog vremena. Prvi se dogodio u Jelisejskoj palati, gde je tokom intimnog susreta sa njom preminuo predsednik Feliks For. Drugi je usledio nekoliko godina kasnije, kada su njen suprug i majka pronađeni mrtvi, a ona postala glavna osumnjičena za zločin.
Od supruge slikara do ljubavnice francuskog predsednika
Rođena kao Margerit Žapi, poticala je iz bogate porodice industrijalaca koja se bavila proizvodnjom pisaćih mašina. Još u mladosti navikla je na luksuz i visoko društvo, a udajom za slikara Adolfa Stajnhajla, koji je bio gotovo dve decenije stariji od nje, dobila je pristup krugovima najuticajnijih ljudi Pariza.
Njihov brak, međutim, nije bio srećan. Supružnici su navodno vodili prilično odvojene živote, dok je Margerit sve više vremena posvećivala društvenim okupljanjima i raskošnim zabavama.
U njihovom domu okupljali su se poznati umetnici, pisci i ugledni ljudi tog vremena. Među gostima su bili Emil Zola, Šarl Guno, Rene Lalik i Pjer Loti.
Prekretnica u njenom životu dogodila se kada je njen suprug dobio narudžbinu da naslika portret francuskog predsednika Feliksa Fora. Tako je Margerit upoznala čoveka koji će postati jedan od najvažnijih ljubavnika u njenom životu.
Predsednik nije ostao ravnodušan prema njenom šarmu, pa je ubrzo postala njegova ljubavnica. Njihovi susreti odvijali su se u Jelisejskoj palati, daleko od očiju javnosti, u prostoriji koju su nazivali Plava soba.
Predsednik je preminuo tokom intimnog susreta, a nju su oslobodili tako što su joj odsekli kosu
Kobnog 16. februara 1899. godine, Margerit se nalazila sa predsednikom Forom u Jelisejskoj palati. Tokom njihovog intimnog susreta, predsedniku je iznenada pozlilo i doživeo je moždani udar od kojeg se nije oporavio.
Kada su sluge ušle u prostoriju, zatekle su predsednika u teškom stanju, dok su mu ruke navodno bile toliko čvrsto upletene u Margeritinu kosu da su morali da je odseku kako bi je oslobodili.
Vest o njegovoj smrti brzo je postala jedna od najvećih političkih i društvenih senzacija u Francuskoj. Margerit se našla u centru pažnje, a njeno ime počelo je da se povezuje sa brojnim neprijatnim komentarima i podsmehom.
Politički protivnici predsednika iskoristili su događaj za ismevanje njegove smrti, a među najpoznatijim komentarima ostala je dosetka Žorža Klemansoa, koji je aludirao na to da je For želeo da bude Cezar, ali je završio kao Pompej.
Iako je javnost bila fascinirana detaljima ovog događaja, Margerit nije nestala iz visokog društva. Nastavila je da se kreće među bogatim i uticajnim muškarcima, a njeni ljubavnici navodno su bili i pojedini državnici i članovi stranih kraljevskih porodica.
Dvostruko ubistvo u njenoj kući promenilo je sve
Gotovo deset godina nakon smrti predsednika Fora, Margerit se ponovo našla u središtu skandala koji je ovog puta imao mnogo mračniju pozadinu.
Krajem maja 1908. godine, u porodičnoj kući pronađena su tela njenog supruga Adolfa i njene majke. Oboje su bili zadavljeni, dok je Margerit pronađena vezana za krevet, sa začepljenim ustima.
Policiji je ispričala da su u kuću upala četvorica nepoznatih muškaraca, navodno prerušena u osobe sa dugim crnim mantilima i lažnim bradama. Prema njenoj verziji događaja, napadači su tražili poverljiva dokumenta povezana sa pokojnim predsednikom Forom.
Istražitelji, međutim, nisu bili uvereni u njenu priču. Pojedini detalji delovali su im sumnjivo, a ubrzo su počeli da proveravaju i mogućnost da je Margerit pokušala da podmetne dokaze kako bi odgovornost prebacila na druge.
Jedan od osumnjičenih bio je njen sluga Remi Kujar, kod kojeg je navodno pokušala da podmetne ukradeni biser. Kasnije je optužila i sina svoje kuvarice Aleksandra Volfa, ali je on imao alibi.
Istraga je postajala sve komplikovanija, a Margerit je od žene koja je navodno preživela napad postala glavna osumnjičena za ubistvo sopstvenog supruga i majke.
Više od 300 dana provela je u zatvoru, a onda je usledio šokantan preokret
Margerit je uhapšena i provela je više od 300 dana u zatvoru Sen Lazar. Njeno suđenje izazvalo je ogromno interesovanje javnosti, a sudnicu su posećivali brojni znatiželjnici i poznate ličnosti, među kojima je bio i književnik Marsel Prust.
Tužilaštvo je izvelo veliki broj svedoka i pokušalo da dokaže njenu umešanost u dvostruko ubistvo. Ipak, Margerit je tokom procesa uspela da ostavi snažan utisak na deo javnosti.
Njeno ponašanje pred sudom, emotivna svedočenja i suze na optuženičkoj klupi dodatno su podgrevali interesovanje za slučaj. Iako je sudija otvoreno izražavao sumnju u njenu verziju događaja, porota ju je na kraju oslobodila optužbi.
Tako je žena čije je ime već bilo povezano sa smrću francuskog predsednika izbegla zatvorsku kaznu i za jedan od najpoznatijih zločina tog vremena.
Pobegla je u Englesku i udala se za britanskog plemića
Posle oslobađanja, Margerit je shvatila da u Francuskoj više neće moći da vodi život kakav je nekada imala. Preselila se u Englesku, gde je počela da koristi ime madam de Serinjak.
Objavila je i memoare u kojima je nastavila da tvrdi da je nevina i da je bila žrtva političke zavere.
Godine 1917. udala se za britanskog plemića Roberta Skarleta, šestog barona od Abindžera, čime je postala deo engleskog plemstva.
Život žene koja je nekada bila glavna tema francuskih novina završio se daleko od Pariza. Preminula je u Engleskoj, u 85. godini života.
Ipak, dvostruko ubistvo njenog supruga i majke nikada nije dobilo odgovor koji bi zauvek otklonio sve sumnje. Da li je zaista bila nevina žrtva napada ili je znala mnogo više nego što je ikada priznala, ostalo je jedno od najmračnijih pitanja njene neobične biografije.
Stil / Blic žena