Posle smrti se telo raspadne, ali jedan deo ostaje večno: Evo šta prvo istruli i šta se dešava sa organima

Nakon smrti, telo čoveka kreće polako da truli i da se raspada. Evo šta prvo propada, a šta opstaje večno.

Zanimljivosti
Autor:
Posle smrti se telo raspadne, ali jedan deo ostaje večno: Evo šta prvo istruli i šta se dešava sa organima
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Telo se sastoji od preko 200 kostiju, nekoliko triliona mikroba i čak 37 triliona ćelija. Kada čovek premine, odnosno samo nekoliko minuta nakon smrti, jedna od prvih stvari koja propada je mozak.

Kada srce prestane da kuca, ono zaustavlja protok krvi, koja bi trebalo da prenosi kiseonik do organa i tkiva. Dakle, bez krvi, najaktivniji organi i tkiva koji gutaju kiseonik propadaju prvi. A rezultati su...vlažni. Jer ćelije koje čine te organe i tkiva su 70 odsto vode. Bez kiseonika koji bi ih održao u životu, ćelije se samouništavaju.

umiranje, smrt
foto: Shutterstock

Do te noći, u crevima počinje još gori proces. Imuni sistem više ne može da sadrži trilione gladnih mikroba koji inače pomažu u varenju hrane koju jedete.

Prvo, oni putuju iz donjeg creva kroz tkiva, vene i arterije. U roku od nekoliko sati stignu do jetre i žučne kese, koje sadrže žuto-zelenu žuč namenjenu razgradnji masti dok je osoba živa. Ali nakon što mikrobi jedu te organe, ta žuč počinje da preplavljuje telo, bojeći ga u žuto-zelenu boju.

Otprilike od drugog do četvrtog dana, mikrobi su svuda. I oni proizvode toksične gasove, poput amonijaka i vodonik-sulfida, koji će se proširiti i uzrokovati da se telo ne samo da nadima, već i da smrdi, piše "Biznis insajder"

Prvo strada mozak
Prvo strada mozak foto: Shutterstock

Posle tri ili četiri meseca, žuto-zelen ten je postao braonkasto-crn jer su se krvni sudovi pogoršali do te mere da se gvožđe u njima izliva, postajući braonkasto-crno dok oksidira.

Takođe, otprilike u to vreme, molekularne strukture koje drže ćelije na okupu se odvajaju, tako da tkiva kolabiraju u vodenastu kašu.

Ali posle jedne decenije, s obzirom na dovoljno vlage, vlažno okruženje sa niskim sadržajem kiseonika pokreće hemijsku reakciju koja pretvara salo na butinama i zadnjici u supstancu nalik sapunu koja se zove grobni vosak.

Najotporniji su zubi
Najotporniji su zubi foto: Shutterstock

S druge strane, sušniji uslovi dovode do mumifikacije. Zato što tokom čitavog procesa razlaganja, voda isparava kroz tanku kožu na ušima, nosu i kapcima, uzrokujući da se osuše i pocrne, ili mumificiraju.

Za 50 godina, tkiva će nestati, ostavljajući za sobom mumificiranu kožu i tetive. Na kraju će se i one raspasti, a nakon 80 godina u tom kovčegu, kosti će popucati dok meki kolagen u njima propada, a ne ostavljaju za sobom ništa osim krhkog mineralnog okvira.

Za vek, poslednje kosti će se pretvoriti u prah. I ostaće samo najizdržljiviji deo tela, zubi.

Bonus video:

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs