saznajte više

ČEKAJ ME, I JA ĆU SIGURNO DOĆI: Priča iza najlepše ljubavne pesme svih vremena ima tragičan kraj!

"Čekaj me, i ja ću sigurno doći" je po mišljenju mnogih jedna od najlepših ikad napisanih ljubavnih pesama. Napisao ju je Konstantin Simonov (1915-1979) a zbog uslova u kojim je nastala ušla je u svetsku antologiju.

Zanimljivosti
Autor:
ČEKAJ ME, I JA ĆU SIGURNO DOĆI: Priča iza najlepše ljubavne pesme svih vremena ima tragičan kraj!
Konstantin Simonov i Valentina Serova, Foto: Profimedia

Simonov je bio jveliki ruski pisac, pesnik i patriota koga je sudbina često odvodila na ratne frontove. Beznadežno je bio zaljubljen u Valentinu Serovu, tada najlepšu i najpopularniju glumicu. Ona je, međutim, bila udata.

Pošto je suprug general, koga je jako volela, preminuo, Valentina je dugo patila. Potom se upuštala u mnogobrojne ljubavne afere, ali nikog nije uspela da zavoli kao svog pokojnog supruga.

A onda, ratne 1940. godine upoznala je Simonova, koji je godinama maštao o njoj. Ušli su u vezu koja je bila sve ono o čemu je pisac maštao, ali, nevolje tek dolaze. Simonov je otišao na ratište i u jeku najvećih borbi shvatio je da se neće vratiti kući živ. Jedino što ga je održavalo bila je njena fotografija i misao na prelepu Valentinu koja je željno iščekivala da joj se vrati. Tada je odlučio da joj napiše pesmu koja će joj govoriti koliko je on voli, čak i kada ga ne bude više.

Pesmu, koja je trebala da stigne Valentini posle njegove pogibije je stavio u džep, mirno iščekujući svoj sudnji dan. Međutim, desilo se čudo – jedinica u kojoj se Simonov nalazio nekako je izbegla finalni udar neprijatelja, i pisac se, živ i zdrav, vratio kući svojoj dragoj, sa pesmom u džepu.

Venčali su se 1943, a pesma o ljubavi koja nadjačava smrt u kombinaciji sa “hepiendom” obišla je ceo svet, i prevedena je na čak 35 jezika!

- Veliki ruski pisac Konstantin Simonov rodio se 1915. u Petrovgradu. Njegov otac, vojni oficir, napušta Rusiju ubrzo posle revolucije 1917. godine. Njegova majka, Aleksandra, bila je član jedne od najstarijih ruskih aristokratskih porodica, ali nije bila bogata. Nakon smrti Konstantinovog oca, preudala se za drugog vojnog oficira. Svoju prvu pesmu Simonov je 1931. napisao u Lenjingradu, kod majčine sestre Sofije, koja je bila bibliotekarka. 1931. godine Simonova porodica se seli u Moskvu, a on se zapošljava u fabrici. Prva Simonova zbirka pesama „Pravi ljudi“ objavljena je 1938. godine.

Za vreme Velikog Otadžbinskog rata bio je ratni izveštač. Simonov je napisao mnogo pozorišnih dela, među kojima posebnu pažnju zaslužuje drama „Istorija jedne ljubavi“ objavljena 1940. godine. Najviše je pisao tokom ratnih godina. Nakon rata, pisao je za novine Pravda.

Mnogo Simonovih radova posvećeni su Valentini Serovoj, koja je bila glumica u usponu. Valentina je bila udata za Anatolija Serova, koji je bio ratni heroj i poginuo je u avionskoj nesreći. Valentina je bila Simonova ljubav i velika inspiracija.

Za vreme rata pesnik je napisao svoj prvi roman „Drugovi po oružju“, a takođe trilogiju u kojoj je predstavio hronologiju glavnih događanja toga vremena, s gledišta učesnika i neposrednog svedoka. Umro je 1979. godine u Moskvi.

Par narednih godina ipak nije imao sreće. S obzirom da su bili jako popularni, plasirane su glasine da je Valentina varala Simonova dok je bio na ratištu i pisao joj “najlepšu pesmu na svetu“. Iako se dokazalo da to nije istina – general Rokosovski, sa kim su joj pripisivali aferu, je već bio u srećnoj i dugoj vezi, a glumicu je sreo na kratko tek nekoliko puta, brak glumice i pisca je bio uzdrman.

Njena karijera kreće silaznom putanjom, Simonov je napušta 1957, ona se odaje alkoholizmu i umire sama 1975. godine u Moskvi.

Pesma je, međutim, postala besmrtna, sinonim za ljubav koja prevazilazi sve prepreke i vreme. Mnogi umetnici širom sveta su je interpretirali kroz muziku ili recital, a kod nas Rade Šerbedžija i Toma Zdravković. Neki izvori navode da je Zdravković odlučio da izvede ovu pesmu nakon što je saznao da je bolestan. Muziku, prepev i modifikaciju teksta uradio je Milutin Popović Zahar.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs