Severna Koreja, uprkos svom specifičnom državnom uređenju i svim posledicama koje ono nosi, ipak ostaje Koreja, zemlja sa bogatom i drevnom kulturom. Naravno, većina običaja i tradicija pretrpela je niz promena u skladu sa savremenim načinom života, a institucija braka nije bila izuzetak.

Stvaranje porodice za severnokorejske građane je obavezna aktivnost. Zbog toga, čim dostignu određene godine, njihova jedina briga postaje potraga za odgovarajućim partnerom sa kojim bi mogli da povežu život.

Severna Koreja
Foto: CHARLES WHELAN / AFP / Profimedia

Deset godina vojske kao uvertira u brak

Muškarci se, po pravilu, žene par godina nakon povratka iz vojske. Kao što je već poznato, služba u severnokorejskoj vojsci je obavezna i traje punih deset godina. Tako se mladić koji ode u vojsku kao zeleni dečak koji bi tek trebalo da živi svoje najbolje godine života, u civilni život vraća kao odrastao čovek od 30 godina (ili približno toliko), spreman za brak. Njegova izabranica bi, inače, trebalo da bude dve do tri godine mlađa od njega.

Severna Koreja
Foto: ELISABETH ZINGG / AFP / Profimedia

Krajem sedamdesetih godina većina brakova sklapana je isključivo uz dozvolu roditelja. Međutim, to vreme je prošlo i danas severnokorejski muškarci i žene odluku o osnivanju porodice donose samostalno.

Brak bez ljubavi

U suštini, sve je isto kao ono što bismo nazvali poznatim ili očekivanim za brak, ali uz jednu bitnu razliku. Iako se mladi upoznaju i odlučuju na zajednički život, komponenta ljubavi u Severnoj Koreji dugo nije igrala ključnu ulogu. Osećanja su prilikom izbora životnog saputnika bila na drugom mestu, i to je svima odgovaralo.

Severna Koreja
Foto: ERIC LAFFORGUE / Alamy / Profimedia

Šta to severnokorejske žene traže u suprugu kao glavi porodice? Preferencije su različite, ali kao i svuda u svetu, najprivlačniji su samostalni muškarci, oni koji su se ostvarili u životu, koji su situirani i uspešni. I u Severnoj Koreji ima devojaka koje u braku traže materijalnu korist. Predstava o "idealnom mladoženji" menjala se kroz decenije:

Severna Koreja
Foto: Yuri Smityuk / Zuma Press / Profimedia

  • 70-ih godina: U modi su bili oficiri ili radnici partijskog aparata.
  • 80-ih godina: Devojke su priželjkivale diplomate, mornare i radnike u spoljnoj trgovini, sve one koji su imali pristup stranoj valuti.
  • 90-ih godina: Posebno su bili popularni uspešni preduzetnici i ljudi koji su se bavili "biznisom iz senke". Tokom gladi koja je tada vladala, pokazalo se da preživljavaju samo oni koji rade za sebe i ne zavise isključivo od države.

Zajednički život pre braka

Severna Koreja
Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

Poslednjih godina kultura odnosa se menja. Prema pričama izbeglica, sve više severnokorejaca teži braku iz ljubavi. Takođe, neki parovi, čak i ako se vole, više ne žure sa zvaničnom registracijom, već odlučuju da neko vreme žive zajedno.

Ova praksa, koja je sasvim uobičajena u ostatku sveta, u Severnoj Koreji je do skoro bila praktično zabranjena. Danas se pojava zajedničkog života bez papira primećuje sve češće. O tome se, naravno, ne priča javno, ali se više ni ne kažnjava strogo.

Razvod kao greh i državni prestup

Severna Koreja
Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

S druge strane, razvodi su pod faktičkom zabranom. Iako se građani Severne Koreje razvode, to je proces koji je težak, dugotrajan i veoma neprijatan. Štaviše, država može da kazni aktere.

Donedavno je kažnjavan onaj supružnik koji je podneo zahtev za razvod, ali sada oba partnera rizikuju da budu udarena po džepu ili da završe u zatvoru. Brak se u azijskim zajednicama smatra svetinjom, a razvod očiglednim grehom.

Običaji za brak

U Severnoj Koreji bele venčanice u zapadnom stilu nisu dozvoljene, niti su deo njihove tradicije. Iako se zemlja polako menja, državna ideologija i stroga pravila odevanja direktno zabranjuju bilo šta što se smatra simbolom "zapadnog imperijalizma".

Evo kako zapravo izgledaju venčanja i pravila odevanja u Severnoj Koreji:

1. Tradicionalna nošnja (Joseon-ot)

Severna Koreja
Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

Umesto bele haljine, mlade nose tradicionalnu korejsku nošnju koja se na severu zove Joseon-ot (na jugu je poznata kao Hanbok). Ove haljine su obično:

  • Veoma jarkih boja: Najčešće su to nijanse ružičaste, crvene ili ljubičaste
  • Bogato ukrašene: Često imaju cvetne vezove i ukrase koji simbolizuju sreću i dugovečnost
  • Skromne: Kroj je uvek takav da ne otkriva previše, u skladu sa konzervativnim normama društva

2. Zašto bela boja nije izbor?

U korejskoj kulturi, bela boja je tradicionalno bila povezana sa žaljenjem i sahranama. Iako se na Jugu pod uticajem Zapada to promenilo, na Severu je bela ostala boja koja se ne povezuje sa proslavom braka. Takođe, Kim Džong Un i državni organi sprovode kampanje protiv "antisocijalističkog ponašanja", u šta spadaju zapadna moda, farbana kosa i vesternizovane svadbene ceremonije.

3. Venčana odeća za mladoženje

Mladoženje imaju dve opcije:

  • Vojna uniforma: Ako je mladoženja vojnik (što je vrlo često s obzirom na desetogodišnji vojni rok), venčanje u uniformi je stvar ponosa i prestiža.
  • Tamno odelo (Mao stil): Civili nose tamna, svedena odela, često u stilu koji podseća na kineske ili sovjetske uniforme iz prošlog veka. Takođe, jedina zapadna tradicija koje je dozvoljena, jeste nošenje klasičnih tamnih odela sa kravatom kakva su prisutna i kod nas.
Severna Koreja
Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

4. Obavezan detalj

Bez obzira na to šta mladenci nose, najvažniji detalj na odeći su značke sa likovima Kim Il Sunga i Kim Džong Ila. Bez ovih znački na reveru, niko ne može da se pojavi na javnom mestu, čak ni na sopstvenom venčanju.

5. Umesto oltara

Jedan od razloga zašto se ne nose bele venčanice je i sama priroda ceremonije. Mladenci nakon sklapanja braka ne idu u crkvu ili na zabavu, već je prvi i najvažniji korak odlazak do najbližeg spomenika vođama. Tamo polažu cveće i fotografišu se kako bi iskazali zahvalnost državi (i vođama svakako, jer država to sam ja), što zahteva maksimalno formalnu odeću.

Fotografije sa svadbe u Severnoj Koreji Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia

Zabrana dobrovoljnog odlaska iz života

Kao dodatak na već postojeće kazne za razvod, vrhovni vođa Kim Džong Un je 2023. godine uveo još jednu meru: zabranu dobrovoljnog odlaska iz života.

On je mogućnost da neko digne ruku na sebe nazvao "činom izdaje socijalizma" i naredio lokalnim vlastima da preduzmu preventivne mere. Razlog za ovaj zakon je činjenica da je broj ljudi koji su oduzeli sebi život (odnosno "izdajnika", kako ih on naziva) u zemlji porastao za 40 odsto u toku jedne godine.

Stil/Dzen

01:52
KIM DŽONG UN SA ĆERKOM NA TESTIRANJU NUKLEARNE RAKETE! Devojčica ga mazila po glavi pred generalima Izvor: Reuters