Lida Barova bila je oličenje talenta, lepote i mladalačke harizme – žena kojoj su se predviđale velike stvari, evropska filmska zvezda u usponu. Rođena u tadašnjoj Čehoslovačkoj kao Ljudmila Babkova, glumom se počela baviti veoma rano. Prvu ulogu ostvarila je sa svega 17 godina, i ubrzo nakon toga, prepustila se zanosu evropske filmske scene. Berlin, tada epicentar kinematografije i kulture, bio je sledeći logičan korak. Tamo je Lida postala zvezda tridesetih godina, svetlo koje je sijalo u najmračnijem periodu evropske istorije.
Ali, ono što je u početku delovalo kao bajka, brzo je postalo noćna mora.
U srcu nacističke Nemačke, dok su se senke totalitarizma širile Evropom, Lida je, nesvesna pravih razmera zla koje dolazi, ušla u krugove visokih funkcionera Trećeg rajha. Prvo je započela vezu sa glumcem Gustavom Fröhlichom, koji je tada bio oženjen mađarskom Jevrejkom Gitom Alpar. Zbog političkog pritiska i progona, Gita je morala da napusti Nemačku i skloni se u London, dok je Lida ostala u Berlinu – sve bliža samom srcu nacističke vlasti.
Upravo tada sudbina ju je spojila sa jednim od najmoćnijih, ali i najzloglasnijih ljudi nacističkog režima – Jozefom Gebelsom, ministrom propagande Adolfa Hitlera. Njegova kuća nalazila se nedaleko od vile u kojoj je boravila Lida. Očaran njenom lepotom i scenskim prisustvom, Gebels je postao opsednut mladom glumicom. Toliko je bio obuzet njome da je, prema nekim izvorima, doslovno zauzeo vilu njenog tadašnjeg partnera kako bi joj bio bliže.
Njihova afera bila je intenzivna, kontroverzna i u potpunosti nepoželjna u sistemu koji je gajio porodične vrednosti kao jedan od stubova propagande. Lida je, tada još uvek mlada i očarana pažnjom, možda nije u potpunosti shvatala dubinu i posledice te veze. Biografi tvrde da je Gebels bio toliko opsednut njome da joj je tražio da svakodnevno prolazi pored njegovog prozora, samo da bi je video. Čak je i zvuk njenog disanja smatrao dovoljnom komunikacijom – više nije želeo reči, samo prisustvo.
Ipak, veza nije mogla ostati tajna. Glasine su se širile, a njihova romansa ubrzo je dospela do ušiju Hermana Geringa, drugog najmoćnijeg čoveka nacističke Nemačke, koji je par prisluškivao. Nije prošlo dugo pre nego što je Hitler saznao za aferu. To je izazvalo ozbiljan problem – ne zbog morala, već zbog potencijalne štete ugledu Rajha.
Hitler je naredio da se veza odmah prekine
Jozef Gebels je, uprkos tome što je već imao ženu i decu, tražio od supruge Magde da mu dopusti kompromis – da zadrži Lidu. Magda je odbila, tražeći Hitlerovo dopuštenje da se razvede i ode iz zemlje. Hitler je odbio i to – ne zbog nje, već zbog političkog imidža. Skandal nije smeo da ugrozi stabilnost režima.
Gebels se vratio supruzi, koja je ubrzo ostala trudna po šesti put, a Lida Barova ostala je sama – i potpuno izopštena iz sveta filma. Njeni filmovi su zabranjeni, uloge su presušile, a ime postalo omraženo u kulturnim krugovima. Otišla je u Italiju, pokušavajući da obnovi karijeru, ali nikada nije uspela da dostigne onaj nivo slave koji je imala pre afere.
Poslednji put je videla Gebelsa 1942. godine, na Venecijanskom filmskom festivalu.
"Mora da me je prepoznao", rekla je kasnije, "ali nije napravio nijedan pokret. Uvek je bio majstor samokontrole."
Kraj rata doneo je nove nedaće. Lida se vratila u Čehoslovačku, gde je odmah uhapšena i zatvorena zbog svojih veza sa nacističkom elitom. Tek tada je saznala da je njena porodica platila visoku cenu za njen izbor. Majka joj je preminula od srčanog udara, a sestra je, obeležena kao "nacistička sestra", izvršila samoubistvo skokom kroz prozor.
Dane je provodila na groblju i kaže da se dugo nadala njegovom pozivu.
"Volela sam ga na svoj način", rekla je Lida kasnije u dokumentarcu. "Bila sam veoma mlada, a u tim godinama si podložan uticaju. On me je voleo tako duboko da sam se zaljubila u samu ljubav, a ne u njega."
Lida je nastavila da glumi, uglavnom u Italiji i Austriji, ali slava koju je jednom imala ostala je izgubljena u dimu istorije. Nije imala dece, a iza sebe je ostavila dva propala braka. Umrla je tiho, daleko od reflektora i javnosti, u 86. godini, u Salcburgu, gde je pronađena mrtva u svom stanu.
Ostala je upamćena kao žena koju je ljubav prema pogrešnom čoveku koštala svega – karijere, porodice, dostojanstva. Njena priča ostaje tragično svedočanstvo o tome kako istorija ne prašta zablude, pogotovo kad se odigraju pod okriljem najmračnijeg režima 20. veka.
Iza sebe je imala dva braka, ali nije dobila naslednike.