Rita Levi-Montalčini je italijanska naučnica i dobitnica Nobelove nagrade, poznata po svojim radovima u oblastu neurobiologije. Rita je živela 103 godine, te je na taj način postala najstarija nobelovka u istoriji.
Rođena je 1909. godine. Dok je odrastala u vremenu u kojem žene nisu imale podršku kad je karijera u pitanju, ona je uspela da upiše medicinski fakultet uprkos očevom protivljenju.
![Rita Levi Montalčini](/data/images/2022/09/30/22/298551_profimedia0149745924_ff.jpg?ver=1664568569)
Nakon što je počela diskriminacija Jevreja, akademsko napredovanje bilo im je zabranjeno. Ta činjenica naterala je Ritu da napusti svoj dom kako bi izgradila svoju karijeru, te se preselila u Brisel.
Uprkos velikim poteškoćama sa kojima se susretala, ona je uspela da pronađe sebe i da se bavi poslom koji voli, te je postala veoma uspešna.
"Da nisam bila diskriminisana ili proganjana, ne bih dobila Nobelovu nagradu.", rekla je ona.
![Rita Levi Montalčini](/data/images/2022/09/30/22/298553_profimedia0221973334_ff.jpg?ver=1664568592)
Ritino glavno otkriće bio je "faktor rasta nerava" – ono za šta je zapravo i dobila Nobelovu nagradu.
Doživela je duboku i lepu starost, a kada su je pitali o njenim životnim navikama za dugovečnost, odgovorila je da ne spava više od 6 sati dnevno, jede jednom dnevno i puno čita.
![Rita Levi Montalčini](/data/images/2021/12/24/12/267031_profimedia0149745921_ff.jpg?ver=1664568603)
Vodila se mišljenjem da je prejedanje veliki stres za telo, jer je potrebna velika količina energije za varenje hrane. Isticala je da je mozak najvažniji u ljudskom organizmu, kao i da se njegovim vežbanjem može smanjiti rizik od demencije u starosti.
![Rita Levi Montalčini](/data/images/2021/12/24/12/267033_profimedia0149745937_ff.jpg?ver=1664568616)
Njene preporuke za razvoj moždanih vijuga i za dug život su sledeće:
1. Čitanje teške literature - Mnogi naučnici su govorili da stalno učenje čuva vitalnost moždanih vijuga.
2. Rešavanje logičkih zadataka i ukrštenih reči – podstiču mozak da razmišlja van okvira.
3. Pokušajte da zapamtite više - Na primer, nakon čitanja svakog poglavlja, zatvorite knjigu i pokušajte da zapamtite manje detalje. Preslišajte sebe, ponavljajte naučeno. Poznati srpski akademik Vladeta Jerotić govorio je da učenje poezije ili molitvi napamet, može biti jedan lep način da vaš mozak i u starosti dobro funkcioniše.
4. Učite strane jezike - Ne morate ga tečno govoriti, već je poenta da se vaš mozak "rasteže", tako se stvaraju neuronske veze. Naučnica je isticala da vam je potrebno oko 20 minuta dnevno.
5. I na kraju, sačuvajte pozitivan duh, to je jedna od najvećih tajni dugog i srećnog života. Rita Levi-Montalčini je govorila: "Pre svega, nemojte se plašiti poteškoća. Daju nam najbolje."Čak i kada se pojave teškoće i problemi, pokušajte da sačuvate optimizam i u svemu vidite šansu za razvoj.