Rita Levi-Montalčini je italijanska naučnica i dobitnica Nobelove nagrade, poznata po svojim radovima u oblastu neurobiologije. Rita je živela 103 godine, te je na taj način postala najstarija nobelovka u istoriji.
Rođena je 1909. godine. Dok je odrastala u vremenu u kojem žene nisu imale podršku kad je karijera u pitanju, ona je uspela da upiše medicinski fakultet uprkos očevom protivljenju.

Nakon što je počela diskriminacija Jevreja, akademsko napredovanje bilo im je zabranjeno. Ta činjenica naterala je Ritu da napusti svoj dom kako bi izgradila svoju karijeru, te se preselila u Brisel.
Uprkos velikim poteškoćama sa kojima se susretala, ona je uspela da pronađe sebe i da se bavi poslom koji voli, te je postala veoma uspešna.
"Da nisam bila diskriminisana ili proganjana, ne bih dobila Nobelovu nagradu.", rekla je ona.

Ritino glavno otkriće bio je "faktor rasta nerava" – ono za šta je zapravo i dobila Nobelovu nagradu.
Doživela je duboku i lepu starost, a kada su je pitali o njenim životnim navikama za dugovečnost, odgovorila je da ne spava više od 6 sati dnevno, jede jednom dnevno i puno čita.

Vodila se mišljenjem da je prejedanje veliki stres za telo, jer je potrebna velika količina energije za varenje hrane. Isticala je da je mozak najvažniji u ljudskom organizmu, kao i da se njegovim vežbanjem može smanjiti rizik od demencije u starosti.

Njene preporuke za razvoj moždanih vijuga i za dug život su sledeće:
1. Čitanje teške literature - Mnogi naučnici su govorili da stalno učenje čuva vitalnost moždanih vijuga.
2. Rešavanje logičkih zadataka i ukrštenih reči – podstiču mozak da razmišlja van okvira.
3. Pokušajte da zapamtite više - Na primer, nakon čitanja svakog poglavlja, zatvorite knjigu i pokušajte da zapamtite manje detalje. Preslišajte sebe, ponavljajte naučeno. Poznati srpski akademik Vladeta Jerotić govorio je da učenje poezije ili molitvi napamet, može biti jedan lep način da vaš mozak i u starosti dobro funkcioniše.
4. Učite strane jezike - Ne morate ga tečno govoriti, već je poenta da se vaš mozak "rasteže", tako se stvaraju neuronske veze. Naučnica je isticala da vam je potrebno oko 20 minuta dnevno.
5. I na kraju, sačuvajte pozitivan duh, to je jedna od najvećih tajni dugog i srećnog života. Rita Levi-Montalčini je govorila: "Pre svega, nemojte se plašiti poteškoća. Daju nam najbolje."Čak i kada se pojave teškoće i problemi, pokušajte da sačuvate optimizam i u svemu vidite šansu za razvoj.