U vremenu kad sve više pažnje posvećujemo zdravlju, pitanje prevencije postaje važnije nego ikada. A šta ako ključ ne leži u komplikovanim rešenjima, već u onome što svakodnevno jedemo i načinu kako živimo? Nutricionisti ističu nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih navika koje mogu da pomognu u smanjenju rizika od razvoja raka.

profimedia0472956551.jpg
Foto: Eduard Skorov / Alamy / Alamy / Profimedia

1. Ne dozvolite da budete gojazni

Pre nego što se dotaknemo ishrane, važno je da razumete koliko je važno da pazite na telesnu težinu. Povećan rizik od raka povezuje se i s gojaznošću, a posebno zabrinjava masno tkivo u području stomaka. Takozvani stomačić, čest nakon menopauze, povezan je s većim rizikom od određenih vrsta raka, uključujući rak debelog creva, pankreasa, materice i dojke.

NULTA  stock-photo-steak-ribeye-on-black-plate-1540153880.jpg
Foto: apanas3nk0/Shutterstock

2. Ograničite crveno meso i prerađene proizvode

Ishrana bogata kalorijama, zasićenim i životinjskim mastima podstiče debljanje i povećava zdravstvene rizike. Savetuje se ograničenje unosa crvenog mesa (svinjetina, teletina) na oko 300 g nedeljno, dok bi prednost trebalo dati živinskom mesu (piletina, ćuretina). Poseban naglasak stavlja se na izbegavanje prerađenih proizvoda poput suhomesnatih, gotovih jela i brze hrane, koje bi trebalo svesti na minimum.

zdrave-namirnice----stockphotohealthylunchatofficeworkplacemaneatingnutritionlunchfromtakeawaylunchboxatworking1382567966.jpg
Foto: Shutterstock

3. Biljna ishrana kao temelj zdravlja

Voće i povrće trebalo bi da ima glavnu ulogu u svakodnevnoj ishrani - naročito povrće. Preporuka je da se konzumira najmanje 300 grama povrća dnevno, u supama, salatama ili kuvanim jelima. Celovite žitarice i mahunarke takođe su važan deo ishrane, jer povećavaju unos vlakana i mogu da budu odlična zamena za meso.

4. Jednostavno pravilo za uravnotežen tanjir

Ako ne želite da brojite kalorije, postoji jednostavno pravilo koje možete lako da primenite: pola tanjira neka čini povrće, četvrtinu proteini i četvrtinu skrobne namirnice. Ova vizuelna metoda pomaže u održavanju ravnoteže bez komplikovanih proračuna.

5. Pazite na način pripreme hrane

Način kuvanja jednako je važan kao i izbor namirnica. Pri temperaturama iznad 200 stepeni mogu nastati štetne materije, pa je preporuka da se izbegava zagorena i prepečena hrana. Kod roštiljanja, meso ne bi smelo biti u direktnom kontaktu s plamenom.

6. Alkohol - manje je bolje

Čak i umerena konzumacija alkohola može da poveća rizik od određenih vrsta raka. Već jedna čaša dnevno povezuje se s većim rizikom za bolesti probavnog trakta, disajnih puteva i dojke, zbog čega je preporuka da se unos alkohola smanji što je više moguće.

shutterstock-219757786.jpg
Foto: Shutterstock

7. Kretanje kao svakodnevna navika

Telesna aktivnost ostaje jedan od najvažnijih faktora zdravlja. Preporučuje se bar 30 minuta umerene aktivnosti pet puta nedeljno, uz dodatnu intenzivniju aktivnost kad god je moguće.