Doktorka savetuje

KAD VAS UKLEŠTI U LEĐIMA, ODMAH OVO URADITE: Ovo se nikako ne sme!

Studije su pokazale da će od osam do 10 ljudi barem jednom u životu imati krstobolju, a velika većina će je osetiti ponovo

Medicina
Autor:
KAD VAS UKLEŠTI U LEĐIMA, ODMAH OVO URADITE: Ovo se nikako ne sme!
Foto: Shutterstock

O zdravlju ne razmišljamo kad smo zdravi i kad nas ništa ne boli, već onda kad nastupi bolest, a tada smo skloni da tražimo brza rešenja, čarobne tablete i instant-promene životnih navika kako bismo ponovno postigli fizičko, psihičko i socijalno blagostanje.

Iako smo u dijagnostici i lečenju bolesti napravili veliki uspeh i znatno produžili život, šteta koju napravimo tokom života svom telu i svom mentalnom stanju lošim životnim navikama i rizičnim stilovima života često je nepopravljiva i teško uočljiva dok ne donese bol.

Povodom Svetskog dana zdravlja dobro je pokušati da usvojimo neke nove, zdrave navike, pa makar i ne uspeli iz prve, ali ponavljanje je majka mudrosti i naše telo će nam tada zahvaliti na najbolji mogući način – zdravljem i blagostanjem.

Neke od najčešćih bolesti i stanja zbog kojih se svakodnevno traži pomoć i savet u ordinacijama jesu hipertenzija, hronična opstruktivna bolest pluća, bol u krstima, dispepsija, anksioznost i anksiozni poremećaji... Ali se i bol u leđima smatra "epidemijom" modernog društva... Iz tog razloga vam danas nudim savete kako pomoći sebi kod ovog stanja, piše dr Ivana Prpić Znidarčić za Ordinacija.hr.

Bol u leđima

Krstobolja je najčešća muskuloskeletna bolest čoveka, a najčešće zahvata radno aktivno stanovništvo i znatno je opterećenje za svakog pojedinca i za zdravstveni sistem.

žena, Bol u leđima
foto: Profimedia

Studije su pokazale da će od osam do 10 ljudi barem jednom u životu imati krstobolju, a velika većina će je osetiti ponovo. Krstobolja je jedan od deset najčešćih razloga posete lekaru. Dokazano je da pušenje pojačava krstobolju zato što nikotin sužava krvne sudove koje idu u disk između pršljenova, koji ionako nema krvne sudove i slabo je snabdeven krvlju, dodatno smanjuje snadbevanje hranljivim materijama i kiseonikom, što uzrokuje bolove.

Gojaznost i opterećenje kičme dodatnim kilogramima takođe izazivaju bolove u leđima, što posebno osete trudnice.

Krstobolja se najčešće javlja u obliku jednostavne nekomplikovane krstobolje koja spontano prolazi za 4-6 nedelja i ne zahteva nikakvu dodatnu obradu ni posebne oblike lečenja – to je tzv. akutna krstobolja, a ako traje duže od 12 nedelja, tada prelazi u hroničnu.

Kod 80-85% ljudi krstobolja se povlači u roku od nekoliko dana do nekoliko nedelja. Bol se oseća u lumbalnom delu kičme koja može biti ograničena na leđa, što je onda jednostavna ili nekomplikovana krstobolja, a može prelaziti i u nogu do kolena ili stopala pa je tada reč o lumboišijalgiji. Ako uz bol nastanu i neki neurološki poremećaji kao što je padanje stopala, inkontinencija mokraće ili stolice i slično, tada je to ozbiljno stanje koje zahteva intervenciju hirurga.

Šta savetujem pacijentima?

Kad nekoga uklešti u leđima, preporuka je mirovanje, ali samo kratkotrajno, tri-pet dana, uz upotrebu nesteroidnih protivupalnih lekova koji uz uklanjanje bola imaju i protivupalno delovanje. Međutim, prilično su agresivni za sluzokožu gastrointestinalnog trakta, a mogu uticati i na povišenje krvnog pritiska pa se ne preporučuje njihova dugotrajna upotreba. Za neke pacijente su i kontraindikovani, pa se ne uzimaju bez konsultacije s lekarom.

Dugotrajnije mirovanje nije preporučljivo jer dovodi do pogoršanja funkcijskog i psihičkog stanja pa treba ostati aktivan sve do granice bola kako se akutna krstobolja ne bi pretvorila u hroničnu.

Leđa, Bol u leđima, Krsta
foto: Shutterstock

Međutim, to ne podrazumeva da odmah nastavite s vežbanjem ako ga je osoba praktikovala pre, već se mora sačekati da bol prestane. Preporučuju se aerobne vežbe kao što je šetnja i hodanje, u zavisnosti od mogućnosti. U akutnoj fazi se ne preporučuju masaže, a u većini slučajeva ni kiropraktika. Akupunktura je dopuštena.

Postavlja se pitanje treba li grejati ili hladiti zahvaćeni deo tela; međutim, tu se ne može dati univerzalan odgovor jer nekome više odgovara hlađenje, a nekom grejanje.

Bolesnici koje se ranije vrate uobičajenim aktivnostima obično se osećaju bolje i koriste manje analgetika od onih koji miruju duže razdoblje. U lečenju krstobolje koriste se još i fizikalna terapija, minimalno invazivni zahvati i procedure, ali i hirurško lečenje kao krajnji oblik lečenja.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs