100 godina je prošlo

Vek bez Branka Ćopića: Legenda kojoj su bajke i priče o detinjstvu bile beg od mračne stvarnosti

Legendarni pisac ostao je upamćen kao autor popularnih i visokotiražnih dela, ali i tragičnom završetku života skokom sa mosta koji danas nosi njegovo ime
Vesti
06:24h Autor:
Vek bez Branka Ćopića: Legenda kojoj su bajke i priče o detinjstvu bile beg od mračne stvarnosti
Foto: Wikipedia

Navršava se 100 godina od rođenja velikog srpskog i jugoslovenskog književnika Branka Ćopića, čija su književna dela objavljena na više od 30 jezika širom sveta.

Rođen je, prema službenim dokumentima, 1. januara 1915, ali po nekim drugim podacima, prethodne 1914. godine. Njegovo rodno selo Hašani, danas je u opštini Krupa na Uni, Republika Srpska.

Lokalno predanje, ali i sam Branko Ćopić, tvrdili su da je, navodno, bio prvo dete u Podgrmečkom kraju koje je ime dobilo po velikom srpskom pesniku Branku Radičeviću.

Koje poznate ličnosti su nas napustile u 2014. godini, saznajte OVDE - Ostaće zauvek upamćeni!

Ćopić je nižu gimnaziju završio u Bihaću a učiteljsku školu je pohađao u Sarajevu, Banja Luci i Karlovcu. Filozofiju i pedagogiju diplomirao je u Beogradu 1940. godine. Prvu književnu nagradu je dobio kao student, 1938. od Akademije sedam umetnosti za kratku priču, zatim Rakićevu nagradu iduće godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

U to vreme objavljivao je kratke priče u beogradskoj "Politici". Napad na Jugoslaviju 1941. godine, zatekao ga je na odsluženju vojnog roka u Mariboru, da bi se ubrzo potom u rodnoj Krajini u leto te 1941. priključio ustanicima partizanima. Relativno brzo postao je politički komesar, u isto vreme i dopisnik partizanskih listova banjalučkog "Glasa" i "Borbe". Pisao je skečeve, pozorišne predstave.

Foto: Wikipedia / Bista Branka Ćopića u Herceg Novom
Foto: Wikipedia / Bista Branka Ćopića u Herceg Novom

Posle rata bio je glavni urednik beogradskog dečjeg lista "Pionir", a potom profesionalni pisac. Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka "Bašta sljezove boje". Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine. Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo". Od 1968. godine bio je član SANU.

Napustio je ovaj svet skokom sa Brankovog mosta u Beogradu 26. marta 1984. godine. Očigledno, pisanjem bajkovitih priča o detinjstvu i ratu branio je i samog sebe od stvarnosti u kojoj mu je bivalo sve tesnije i tamnije.

Ćopić je ostao upamćen kao autor izuzetne popularnosti, neobično plodan, sa, za naše prilike, neverovatnim tiražima. Pritom, njegova dela su prevedena i objavljena na više od 30 jezika širom sveta.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs