Na današnji dan svet je ostao bez četiri vrhunska umetnika koji su, iako iz različitih umetničkih sfera, ostavili dubok trag u svetskoj istoriji: Čarlija Čaplina (1889-1997), Huana Miroa (1893-1983), Dina Martina (1917-1955) i Džejmsa Brauna (1933-2006).
U SAD je otišao 1910. gde je snimio svoja prva dva nema filma "Keystone Was Making a Living" i "Kid Auto Races at Venice". Najveće uspehe tridesetih godina postigao je filmovima "Mala lutalica" i "Zlatna groznica". Za ovaj drugi film je 1928. godine dobio Oskara. Ovaj kontroverzni umetnik je 1931. snimio prvi film sa muzikom i zvučnim efektima, dok je narednih godina komponovao muziku za mnoge stare, neme filmove. Filmove koje je Čaplin snimio posle 1945. godine karakteriše satira na mnoge političke teme.
![](http://stil.kurir.rs/slika-850x556/insert-iz-filma-veliki-diktator-1419508069-52772.jpg)
Godine 1937. snimio je "Velikog diktatora" u kojem je ismevao Adolfa Hitlera i Benita Musolinija. To je bio prvi Čaplinov tonski film. Zbog ismejavanja američkih političara, tokom pedesetih godina bio mu zabranjen povratak iz Evrope u Ameriku, a film "Kralj Njujorka" bio je zabranjen u Americi više od 15 godina (do 1973). Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodeljen mu je Oskar za životno delo. Britanska kraljica Elizabeta Druga 1975. godine dodelila mu je, kao jednom od najzaslužnijih građana zemlje, čin viteza.
Čaplin je imao puno ljubavnih veza i afera, četiri braka i desetoro dece. Njegove supruge bile su i po više od 30 godina mlađe od njega, zbog čega je često bio kritikovan u javnosti.
![](http://stil.kurir.rs/slika-850x556/huan-miro-1419508363-52773.jpg)
Španski slikar i vajar, iz Katalonije, Huan Miro bio je jedan od najvećih umetnika nadrealista. Izgradio je neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.
Školovao se u Barseloni, a u Parizu je stvorio svoja najznačajnija dela i bio je uključen u rad bitnih umetničkih pokreta. Tokom Španskog građanskog rata bio je na strani revolucionara kada je uradio seriju plakata, a tokom Drugog svetskog rata vratio se u Barselonu, nakon čega se nastanio na Majorci gde je dočekao duboku starost.
Miro je bio svestrano talentovan, radio je kostime i dekor za Ruski balet, bio je keramičar i pesnik. Osnovna slikarska sredstva su mu crtež i mrlja, a glavne teme su mu noć, zvezde, mesec i žene. Na Venecijanskom bijenalu 1953. dobio je Veliku nagradu za grafiku.
![](http://stil.kurir.rs/slika-850x556/din-martin-1419508897-52774.jpg)
Američki filmski glumac, pevač i zabavljač Din Martin, početnu slavu stekao je u tandemu sa komičarem Džerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vesternima i kriminalističkim filmovima: Artisti i modeli, Holivud ili propast, Rio Bravo, Četvoro za Teksas... Ikona popularne muzike pedesetih i šezdesetih godina, ovaj glumac i komičar italijanskog porekla, poznat je i po hit pesmama, kao što su Memories Are Made Of This, That's Amore, Everybody Loves Somebody, Mambo Italiano, Sway, Volare i Ain't That A Kick In The Head?.
![](http://stil.kurir.rs/slika-850x556/dzejms-braun-1419509230-52775.jpg)
Džejms Braun, jedan od najuspešnijih američkih pevača soula i bluza, tokom svoje 40-godišnje karijere imao je 98 hitova na listi "Bilbord Top 40", što je rekord u kom malo ko može da mu parira. Njegovih 17 hitova je stiglo do broja jedan na top listama, što su nadmašili samo Stivi Vonder i Luis Džordan, dok Areta Frenklin ima isti broj hitova. Priznat je kao jedna od najuticajnijih ličnosti u popularnoj muzici 20. veka i stekao je renome pre svega svojim pevanjem i "grozničavim" plesom.
Poznat je kao "kum soula", a u drugim prilikama i kao najvredniji radnik u šou biznisu. Braun je uz Elvisa Prislija i Boba Dilana najbitnija pojava muzičke industrije SAD druge polovine 20. veka.