Obratite pažnju

7 ZNAKOVA KOJI KAŽU: Ovo dete nije dovoljno voljeno!

Neki roditelji smatraju da su ispunili svoju roditeljsku dužnost ako su detetu obezbedili krov nad glavom, dobru hranu i uslove za učenje. Ali, istina je da dete bez brige, pažnje i ljubavi samo stagnira

Vaše dete & vi
Autor:
7 ZNAKOVA KOJI KAŽU: Ovo dete nije dovoljno voljeno!
Foto: Shutterstock

Detetu je neophodna emotivna podrška, nežnost i ljubav isto toliko koliko i dobra hrana i siguran dom.

Problem nevoljenog deteta

U ranom detinjstvu primećuje se ubrzana dinamika moždanih struktura. Uzrast do 6-7 godina je vreme kada se u mozgu dece najbrže formiraju složene neuronske veze. Formiranje neurona je oko 80% završeno do 4. godine. Drugim rečima, do 4. godine ljudski mozak je spreman za 8/10 (skoro potpuno).Stručnjaci kažu da ljudsko ponašanje određuje podsvest oko 95%.

Kada se tačno dešava „programiranje“ ljudske podsvesti?

Odgovor: od rođenja do 6. godine života. Mozak je odgovoran za sve (ili skoro sve) što mislimo, govorimo i radimo. Ako dete na početku života oseti nedostatak nežnosti, brige, pažnje, to utiče na razvoj njegovog mozga, a kao rezultat toga, strukture odgovorne za dečije emocije ostaju nepotpuno razvijene, piše Stil.kurir.rs

Postoji jasan odnos između faktora koji utiču na razvoj dečjeg mozga i karakteristika karaktera odrasle osobe.

Dakle, detinjstvo oblikuje ličnost i obrasce ponašanja.

S tim u vezi, postavlja se pitanje: koje karakteristike ponašanja, osobine karaktera ukazuju na to da ova osoba nije bila voljena u detinjstvu?

Evo 7 ključnih karakteristika:

1. Nepoverenje

Važno je imati pozitivno okruženje kako bi dete izgradilo poverenje u ljude. I poželjno je da bude okruženo manje-više stabilnim i uravnoteženim ličnostima. Skandali, pojačan ton i promena scene loši su za ulivanje poverenja. Dete treba da se oseća bezbedno i da ima pozitivnu emocionalnu ishranu iz svog bliskog okruženja. Reč je pre svega o porodici.

Ako dete nema stabilnu i povoljnu emocionalnu klimu, teško će mu u životu verovati bilo kome.

2. Niska emocionalna inteligencija

Deca pokušavaju da tumače svoje emocije uglavnom rečima i gestovima. I prvi i drugi su ključni u razvoju dece. Reči i gestovi imaju ozbiljnu funkciju: pružaju priliku da se izraze osećanja, regulišu strah, budu svesni negativnih emocija i razvijaju otpornost na svaki emocionalni pritisak.

Bez gore opisanih sposobnosti, dete ne može u potpunosti da razvije svoju emocionalnu inteligenciju.

3. Strah od greške

Dete koje raste u emocionalno hladnom, ravnodušnom okruženju na kraju će razviti poteškoće sa samopoštovanjem. S druge strane, unutrašnje okruženje koje motiviše, brine na svaki mogući način doprinosi razvoju izdržljivosti i samopouzdanja.

Ako osoba nije bila voljena u detinjstvu, najverovatnije će iskusiti nedostatak samopouzdanja. To se često izražava u obliku preteranog straha od greške. Neki uspešni pojedinci nisu u stanju da ostvare svoj puni potencijal samo zato što su u detinjstvu dobili malo ljubavi i naklonosti roditelja.

4. Sklonost toksičnim vezama

Sazrevanje mozga prolazi kroz asocijacije i prepoznavanje obrazaca. Nauke psihologije i kognitivna neuronauka definišu prepoznavanje obrazaca kao kognitivni proces u kome se informacije primljene iz spoljašnjeg sveta upoređuju sa informacijama dobijenim iz memorije. Iz ovoga proizilazi da ako dete iskusi nedostatak ljubavi, nežnosti i brige, sazrevanjem počinje da teži uobičajenom modelu odnosa, drugim rečima, toksičnim ličnostima.

5. Osećaj nesigurnosti i pripadanja

Postoji mišljenje da je pozitivno okruženje van porodice u stanju da nadoknadi negativno porodično okruženje. U stvari, nije sve tako ružičasto.

Ako dete nema mogućnost da veruje onima koji su mu dali život i onima koji brinu o njemu, kako da nauči da veruje drugim ljudima?

6. Sklonost ka depresivnim stanjima

Nevoljena deca u odraslom dobu imaju probleme sa mentalnim zdravljem.

Depresija i anksioznost se obično razvijaju iz:

  1. emocionalna ravnodušnost u detinjstvu.
  2. komplikacije izazvane ovom ravnodušnošću, koje nastaju u zrelim godinama.

Depresija i anksioznost se smatraju najčešćim mentalnim problemima na svetu. A rizik da ih dobijete kao odrasla osoba povećava se ako je porodica imala problema sa nedostatkom pažnje i topline.

7. Previše osetljiv

Svi mi patimo od ovog problema s vremena na vreme. Ali, ako naučite da ne shvatate sve što neko kaže lično, pomoći će vam da razumete ljude, njihove motive i postupke.

Ali za osobu koja u detinjstvu nije videla dovoljno ljubavi, naklonosti i pažnje, prilično je teško slediti ovaj savet. Takvi ljudi su pritisnuti strahom da će biti odbačeni, a u kombinaciji sa sumnjom u sebe sugeriše da su se u detinjstvu osećali nepotrebnim i nevoljnima.

Stručni saveti:

Svakodnevno pokazujte ljubav i naklonost svojoj deci. U ljubavi ne možete da preterate!

Često hvalite svoju decu za svako dobro delo.

Zadržite pozitivan stav i emocionalnu zrelost da stvorite zdravu mikroklimu za svoju decu.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs