SAZNAJTE VIŠE

ŠTA SE KRIJE IZA NAJGLEDAJNIJE SERIJE U SRBIJI? Kada se udala za KRALJA, kao da ju je neko PROKLEO, patila je do kraja

Najnovija sezona ultra popularne serije Bridžerton donosi nam priču o kraljici i njenoj velikoj ljubavi sa kraljem Džordžom, a ova stvarna žena je bila inspiracija za neodoljivu priču koja je osvojila srca širom Srbije.

Zanimljivosti
09:38h Autor:
ŠTA SE KRIJE IZA NAJGLEDAJNIJE SERIJE U SRBIJI? Kada se udala za KRALJA, kao da ju je neko PROKLEO, patila je do kraja
Insert iz serije, Foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Neverovatno popularna serije "Bridžerton" koja je nastala u produkciji striming servisa Netfliks pre nekoliko godina ne prestaje da oduševljava svojim pričama, a poslednja se bavi upravo kraljicom Šarlotom i njenim ljubavnim životom koji nije bio nimalo lak.

Šarlota je bila britanska kraljica koja je na prestolu bila neverovatnih 57 godina, od 1761. do 1818. godine, čime je uspela da nadmaši sve druge supruge britanskih kraljeva u istoriji.

Bila je nemačkog porekla, pripadnica dinastije Meklenburg-Strelic. Ta je dinastija imala posede na području severne Nemačke, piše Ona. rs.

Kraljica Šarlota
foto: Wikipedia / Charlotte_of_Mecklenburg-Strelitz

Udajom za britanskog kralja Džoržda III, Šarlota je došla u sam vrh monarhije.

Tek nakon udaje je postala svesna da njen novi muž i kralj Britanije boluje od neizlečive nervne bolesti, pa tako nije bio sasvim u mogućnosti da obavlja svoje komplikovane kraljevske dužnosti, pa je Šarlota bila prinuđena da na sebe preuzme sve i to što se do tada u monarhiji nikada nije dogodilo.

U doba kralja Džordža III, Velika Britanija izgubila je čak 13 kolonija u Američkom ratu za nezavisnost, a od njih su nastale Sjedinjene Američke Države.

Bridžerton
foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Ona je tokom dužeg vremenskog razdoblja bila kraljica uporedo sa Marijom Antoanetom, ozloglašenom kraljicom Francuske. Njih dve su se čak i dopisivale i imale prisan odnos ali se ne zna da li su se ikada lično i upoznale. Francuska revolucija i svrgavanje kraljevske porodice u Francuskoj navodno su jako uznemirili kraljicu Šarlotu.

Bridžerton
foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Princeza Sofija Šarlota rođena je 1744. godine u palati Mirov u malo poznatoj kneževini Meklenberg-Strelic, u današnoj Nemačkoj. Bila je to idilična lokacija za odrastanje - zamak na jezeru okružen šumom.

Bila je obrazovana i govorila je francuski, a bila je talentovana i za muziku što je tada bio veliki plus. Ono što je bilo ključno za njene izglede za dobar brak, jeste to što je bila prijatnog izgleda, duhovita i blage naravi.

Sa samo 17 godina, 1761, Šarlot je izabrana za nevestu kralja Džordža III. Lord Harkort, koga je Džordž III poslao da je dovede u Britaniju iz njenog devojačkog doma, opisuje njene "veoma lepe oči", ali komentariše da ona nije "klasična lepotica". Međutim, imala je svoje čari, uključujući bele i ujednačene zube, kako je on opisao.

Bridžerton
foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Kralj i princeza se nisu upoznali pre kraljevskog venčanja, jer za to nije ni bilo vremena, budući da je istog dana kada je stigla u Britaniju održana ceremonija venčanja.

Prvih 25 godina braka kralj i kraljica su proveli u neverovatnoj sreći. Zajedno su posećivali predstave i koncerte, a kada nisu bili na dvoru, dane su neformalno i opušteno provodili u svojim domovima u Vindzoru i u Kjuu, piše "Historic Royal Palaces".

U braku su dobili petnaestoro dece i kraljica je bila odgovorna za njihovo rano obrazovanje, zapošljavajući i nadgledanje njihovih guvernata i učitelja.

Godine 1789, kada se kralj razboleo, njegovo neprimereno, manično ponašanje je prestrašilo i uznemirilo kraljicu. Njihov odnos nikada nije bio isti i vodili su sve odvojenije živote.

Kraljev prvi napad bolesti 1788. počeo je fizičkim simptomima, a zatim je postajao sve bolesniji.

Šarlot je postala veoma frustrirana zbog naizgled nesposobnih kraljevskih lekara. Verovalo se da se kralj oporavio na nekoliko meseci zbog tretmana koji je uključivao pijavice i hladne kupke. Međutim, njegovi kasniji napadi 1801. i 1804. učinili su ga nasilnim, pa je Šarlota morala da ga izbegava zbog sopstvene bezbednosti.

Bridžerton
foto: LANDMARK MEDIA / Alamy / Alamy / Profimedia

Smrt u crnoj fotelji

Šarlota je bila među britanskim kraljicama koje su najviše obrazovane. Okružila se ozbiljnim misliocima kao što su botaničari Džozef Benks, Danijel Solander i Džon Lajtfut i geolog Žan Andre de Luk.

U njenom krugu su bile i romanopisac Fani Barni, Elizabet Harkort i Margaret Kevendiš, vojvotkinja od Portlanda, dve žene koje su, poput Šarlote, bile entuzijastične prirode. Bile su deo široke mreže intelektualno nastrojenih žena poznatih kao "Plave čarape".

Kraljičina interesovanja bila su fokusirana na botaniku, katalogizaciju i crtanje izuzetnih biljaka i cveća koje su uzgajane u baštama u Kjuu.

Do 1818. Džordž III je bio toliko bolestan da je bio zatvoren, slep i poremećenog duševnog stanja, u Vindzorskoj palati. Šarlotino zdravlje se toliko pogoršalo da je bila izolovana u palati Kju. Bolovala je od "vodene bolesti", koja izaziva bolno oticanje i otkazivanje organa.

Kako se kraljičino stanje pogoršavalo, boravila je uglavnom u svojoj spavaćoj sobi. Kada je Šarlota umrla u crnoj fotelji, okružena svojim ćerkama Augustom i Meri i vojvodom od Jorka.

Šarlotin kovčeg stajao je u trpezariji u Kjuu pod baldahinom, osvetljen sa šest sveća u velikim srebrnim svećnjacima, pre nego što je odnesen u zamak Vindzor. Njena kaldrmisana dvorišta bila su prekrivena slamom kako bi se sprečilo da teško bolesni kralj čuje zvuk pogrebne povorke svoje voljene žene.

Crna fotelja od konjske dlake stoji u Kju palati i danas. Posle njene smrti, domaćica palate je izvezla vrpcu na kojoj je bila zakačena beleška na kojoj je pisalo: "Kraljica Šarlot je umrla u ovoj stolici".

Serija "Bridžerton" i afričko poreklo kraljice Šarlote

Netfliksova serija "Bridžerton: Kraljica Šarlota" osvojila je srca gledaoca odmah nakon premijere koja se desila 4. maja. Ova sapunica prikazuje ljubavni život kraljice Šarlote i kralja Džordža III, sa mnoštvo romantičnih i intimnih scena.

Fikcija je bazirana na istorijskim činjenicama o kraljici Šarloti, a ono što javnost najviše zanima jeste da li je ona zaista bila afričkog porekla, kao što je prikazano u seriji ili je ipak bila samo bela evropljanka.

U seriji, Šarlot (koju naizmenično glume Indija Amarteifio i Golda Rošvel), njena svekrva opisuje kao "veoma crnu" i identifikuje je kao pripadnicu mešane rase.

Ako proguglate kraljicu Šarlotu od Meklenburg-Strelica, brzo ćete naići na istoričara po imenu Mario de Valdes Kokom, objašnjava se u tekstu koji je objavio "Gardijan". On tvrdi da su njene crte lica, kao što se vidi na kraljevskim portretima, bile upadljivo afričke, i tvrdi da su ih zabeležili brojni savremenici. On tvrdi da je kraljica, iako dolazi iz Nemačke, bila direktno poreklom iz "crnog ogranka" portugalske kraljevske porodice, u srodstvu sa Margaritom de Kastro Souza, portugalskom plemkinjom iz 15. veka, koja je bila u srodstvu sa Madraganom, mavarskom ljubavnicom vladara Afonsa III.

Ali Valdes sugeriše da način na koji je kraljica Šarlota prikazana na Remzijevom portretu iz 1762. godine podržava stav da je imala afričke pretke.

Valdes piše: "Od umetnika tog perioda se očekivalo da umanje, omekšaju ili čak izbrišu nepoželjne crte lica subjekta. Ali ser Alan Remzi je bio umetnik odgovoran za većinu slika kraljice i njegovi prikazi kraljice bili su upečatljivo afrički".

Valdesova sugestija je da je Remzi bio borac protiv ropstva koji ne bi potisnuo nijednu "afričku karakteristiku", ali bi ih možda naglasio iz političkih razloga.

- Da budem iskren, ja to ne primećujem. Gledam portret prilično često i nikada mi nije palo na pamet da ona ima bilo kakve afričke crte lica. Zvuči kao da je poreklo tu i nije nemoguće da se to odrazilo na njene crte lica, ali ne mogu da ih vidim - kaže Dezmond Šo-Tejlor, stručnjak kraljičinih slika (radio je za kraljicu Elizabetu II).

Šo-Tejlor kaže da bi poučniji izvor slika kraljice Šarlote mogle biti mnoge njene karikature koje se čuvaju u Britanskom muzeju.

- Niko od njih je ne prikazuje kao Afrikanku, a pretpostavljate da bi je tako prikazali da je bila očigledno afričkog porekla.

Da li Valdesova teorija konačno utvrđuje da je kraljica Šarlota imala afričke pretke? Teško. A da je imala afričke pretke, da li bi to značilo da bismo lako mogli zaključiti da je crna? To, svakako, zavisi od toga kako definišemo šta je to biti crn. U SAD je mnogo decenija postojalo "pravilo jedne kapi", prema kojem se bilo koja osoba belog izgleda sa bilo kojim procentom "crne krvi" nije smatrala zaista belom, navodi se u Gardijanovom tekstu.

Mnogi istoričari su osporili njegove tvrdnje, ali je bez obzira na nepostojanje utemeljenih istorijskih dokaza, ova priča inspirisala zaplet mini-serije.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs