Ovako je to bilo

Fransin je ubila svog zlostavljača: Tek kada je zapalila nasilnika, svet je počeo da obraća pažnju na porodično nasilje!

Stajala sam mirno i prisećala se svakog trenutka kada me je povredio... kada je povredio decu", ispričala je Fransin. "Neko vreme sam oklevala, ali neki glas kao da mi je šaputao ‘uradi to!’, ’uradi to!’".

Zanimljivosti
12:18h Autor:
Fransin je ubila svog zlostavljača: Tek kada je zapalila nasilnika, svet je počeo da obraća pažnju na porodično nasilje!
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Fransina Hjuz stajala je ispred svoje kuće u plamenu. Gledala ju je kako gori. Unutra je bio njen nasilni muž, Majki. Ranije te večeri, on ju je pretukao i silovao poslednji put. Okrenula se, sela u auto u kom su već sedela njena prestravljena deca, i otišla da se preda vlastima.

Njena tragična priča počela je trinaest godina ranije, kada se udala za Džejmsa Majkija Hjuza. Nakon više od decenije fizičkog, verbalnog i emocionalnog zlostavljanja, brak je okončan - ali zlostavljanje nije. U noći ubistva, 1977. godine, Majki je pred decom pretukao Fransinu, iscepao udžbenike za kurs za sekretarice na koji je krenula, a zatim je prisilio na seks uz pretnju da će je ubiti.

U američkoj popularnoj kulturi Fransin se danas smatra inspiracijom za nastanak Ženskog pokreta koji je kasnije radio na skretanju pažnje na žene zlostavljane od strane muževa - a koje pravosudni sistem nije prepoznavao.

Fransinin slučaj skrenuo je pažnju i na mnoge druge, slične, tragične slučajeve i pokrenuo pitanje zaštite tih žena. Ženski pokret tada napravio sistem skloništa - neke vrste prvih sigurnih kuća - tako budeći kolektivnu svest o nasilju u porodici.

Potresna životna priča Fransine Hjuz inspirisala je američku autorku Fejt Maknatli, da napiše knjigu "The Burning Bed". Ova knjiga praktično je horor priča, ali ono što je važnije, to je bila jedna od prvih reportaži o zločinu nad ženom.

Kao dete, Fransin je posmatrala kako joj otac alkoholičar zlostavlja majku. Napustila je srednju školu da bi se udala, a onda je i sama postala žrtva zlostavljanja.

Majki je počeo da je zlostavlja ubrzo nakon što su stupili u brak.

"Kada bih kupila novu odeću, on bi je pocepao sa mene", prisećala se Fransin za intervju za People magazin. "Ne znam da li sam izgledala previše lepo ili je nešto drugo bio problem, ali on nije želeo da izgledam tako".

Majki je u početku pokazivao kajanje nakon zlostavljanja, a vrlo ubrzo, to je postao šablon. Nasilnički ispad, pa kajanje.

Ubrzo, Fransin je imala četvoro dece i muža koji je veći deo novca trošio na alkohol. Iako je 1971. godine uspela da se razvede, on odluku suda nije poštovao. Dolazio je kada god je želeo i tukao je. Kada je Majki iste godine doživeo tešku saobraćajnu nesreću, Fransin ga je primila nazad u kuću kako bi ga negovala. Tada se zlostavljanje pogoršalo.

Uz pomoć svoje majke, Fransin je pokušala da se upiše u školu za sekretarice. Majki je 9. marta 1977. godine, zapalio knjige koje je kupila za kurs, tražio joj je da se ispiše iz škole i pretio joj da će joj uništiti život. Fransin je pozvala policiju, ali su oni odbili da uhapse Majkija jer nisu bili svedoci zlostavljanja iako je pretio i njima. Kada je policija otišla, Majki je nastavio da tuče Fransin, silovao ju je i zaspao.

"Stajala sam mirno i prisećala se svakog trenutka kada me je povredio... kada je povredio decu", ispričala je Fransin. "Neko vreme sam oklevala, ali neki glas kao da mi je šaputao ‘uradi to!’, ’uradi to!’". Spakovala je decu u auto, prosula je benzin oko Majkijevog kreveta i zapalila šibicu. Zatim se odvezla do zatvora Ingham i predala se. Kada su vatrogasci stigli do kuće, Majki je već bio mrtav."

Iako sa najgorim ishodom, slučaj Fransine Hjuz pomogao je u skretanju pažnje javnosti na problem. Usledile su godine borbi Ženskog pokreta kako bi pravni sistem prepoznao ovaj problem. Žene su vekovima bile stigmatizovane. Smatralo se da muževi, kao glave porodice, imaju pravo da ih tuku. Čak i kada je zakon donet, početkom sedamdesetih godina, sudovi su zatvarali oči pred nasiljem i prikrivale nasilje supružnika. Sve do slučaja Fransine Hjuz.

Nakon što je oslobođena optužbi zbog privremenog ludila takozvanog "sindroma kreveta u plamenu" koji je kasnije izučavan u akademskim krugovima, i korišćen u odbranama drugih žena koje su ubile svoje zlostavljače.

Ogromna pažnja ponovo je usmerena na ovaj problem 1984. godine, kada je po knizi "The Burning Bed" snimljen i istoimeni film sa Farom Fosit u glavnoj ulozi. Film je osvojio brojne nagrade, a problem nasilja nad ženama je ponovo bio u centru pažnje.

Frensina Hjuz umrla je 2017. godine. Do godine njene smrti nasilje je prepoznato kao važno pitanje, ali i dalje nije rešeno.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs