Finansijska odgovornost

Dozvoljeni minus: Šta sve zapravo plaćate kad potpišete ovakav ugovor!

Dobro čitajte ugovor pre nego što ga potpišete

Lifestyle
Autor:
Dozvoljeni minus: Šta sve zapravo plaćate kad potpišete ovakav ugovor!
Foto: Shutterstock

Ako imate koliko toliko stabilan posao, a platu primate regularno preko bankovnog računa, verovatno da vam je matična banka odmah pri otvaranju računa ponudila "prijateljsku" uslugu zvanu dozvoljeni minus.

Dozvoljeni minus, koji se još naziva i prekoračenje ili pozajmica, prvo je što će vam svaka banka ponuditi. U početku dozvoljeni minus iznosio je koliko i vaša plata. Banke su otišle korak dalje pa vam sada nude i minus u visini od dva ili više mesečnih dohodaka.

Na prvi pogled čini se kao sjajna usluga, ali evo šta sve treba da znate pre nego što se odlučite na ovaj korak.

- Pri obračunu visine dozvoljenog minusa banka se vodi visinom vaših mesečnih primanja. Kao i za svaki kredit, tako i u slučaju dozvoljenog minusa, kao korisnik istog banka vam svakog meseca obračunava i skida kamatu sa računa.

- Ugovor o dozvoljenom minusu potpisuje se sa bankom na period od godinu dana, odnosno dve, u zavisnosti od banke. U ugovoru, koji malo ko detaljno pročita, navedeni su svi uslovi i obaveze koje imate kao korisnik dozvoljenog minusa, pa i sama visina kamatne stope. Obratite pažnju, ukoliko vam banka ponudi minus u visini tri, četiri ili čak pet vaših plata, znajte da je kamata još veća.

- Prema podacima Evropske centralne banke (ECB) prosečna kamata za dozvoljeni minus u zemljama Evropske unije iznosi oko 6-7%, na godišnjem nivou. Za razliku od zemalja EU, u Srbiji kamate na dovoljeni minus idu od 30% do 40%! Da, dobro ste pročitali.

Ljudi koji su se obogatili svojim radom uvek poštuju ovih 9 pravila: Ovako se novac troši pametno!

foto: Shutterstock

- Ukoliko su vaša prosečna mesečna primanja, na primer, 40 hiljada dinara, a da minus koristite konstantno do određenog limita, iznos mesečne kamate iznosiće hiljadu dinara. Ali, ukoliko taj iznos pomnožite sa brojem meseci u godini, dobićete koliko ste ukupno platili banci na ime te usluge. U ovom slučaju oko 12.000 dinara godišnje. Prostom računicom dolazite do zaključka da je godišnja kamatna stopa 30%. To je daleko skuplje nego da ste uzeli najobičniji keš kredit gde se kamate kreću od 9% do 15%. Ukoliko prekoračite i taj limit, kamata je još veća.

- Iskusni korisnici dozvoljenog minusa rećiće vam: Samo jednom kada uđete u minus, više iz njega ne izlazite. Prvog meseca, kada ste ga koristili, možete potrošiti više nego što ste zaradili tog meseca. Lepo zvuči, ali to je sve. Ukoliko niste ekonomični, i ne pokrijete minus već sledećeg meseca, vućićete ga narednih nekoliko meseci,možda i godina, dok će vam plata služiti samo da vas vrati iz minusa na nulu, a kada je potrošite eto vas opet u minusu. I tako svakog meseca u krug. Obratite pažnju, pri korišćenju bankomata, sistem će vas informaisti o visini raspoloživih sredstava računajući i dozvoljeni minus, a ne samo iznos vaše plate.

- Nije zabranjeno biti konstantno u minusu, ali ne zaboravite da što ste duže u minusu - kamata je veća, kao i da pre ili kasnije morate da vratite ceo iznos dozvoljenog minusa. Ako ne jednom godišnje, onda bar jednom u dve godine na koliko se obnavlja ugovor sa bankom. Pri obnavljanju, vaš račun mora biti u plusu, što znači da morate vratiti ceo iznos pre isteka ugovora o dozvoljenom minusu.

Ukoliko ste finansijski odgovorni, pa narednog meseca prištedite i "pokrijete" minus, onda ova usluga može da bude korisna za vas s vremena na vreme.

Šta god da radite, jedno zapamtite - banke ipak postoje zbog sopstvene zarade.

(Izvor: Ekonomista Srđan Mrđa / Bizlife.rs)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs