Priča o Mišal bint Fahd al Saud, saudijskoj princezi pogubljenoj 1977. godine, potresla je svet i ostala urezana kao tragičan simbol prkosa i borbe za ličnu slobodu.

Sa samo 19 godina, Mišal se usudila da dovede u pitanje strogi društveni i pravni sistem. Platila je najvišu cenu za ljubav, u svetu gde su drevni običaji bili iznad svega.

Detinjstvo u zlatnom kavezu i uticaj moćnog dede

Princeza Mišal
Princ Muhamed je bio moćna i kontroverzna figura, u jednom trenutku smatran pretendentom na presto, ali je zbog svog nepredvidivog i eksplozivnog karaktera odbačen kao naslednik. Ipak, njegova unuka je bila njegova mezimica. Foto: Printskrin@JoannaLaromani/X

Mišal je bila ćerka princa Fahda bin Muhameda, ali je odrastala u raskoši i bila je posebno vezana za svog dedu po ocu, princa Muhameda bin Abdulaziza, starijeg brata tadašnjeg kralja Halida. Princ Muhamed je bio moćna i kontroverzna figura, u jednom trenutku smatran pretendentom na presto, ali je zbog svog nepredvidivog i eksplozivnog karaktera odbačen kao naslednik. Ipak, njegova unuka je bila njegova mezimica.

Razmazio ju je skupim poklonima i ispunjavao svaki hir, ali je istovremeno bio i čuvar časti svoje porodice, što je u saudijskom društvu bilo apsolutni prioritet. Mišal je bila poznata po svojoj lepoti: tamnoj kosi, izražajnim očima i gracioznom držanju. Uprkos svom visokom položaju i prirodnom šarmu, težila je nečemu više od uloge princeze; želela je znanje i nezavisnost.

Udala se za 56 godina starijeg šeika u očajničkom pokušaju da spase svoju porodicu: Prve bračne noći spremala se na najgore, usledio filmski obrt

Odlazak u Liban i kobna romansa

Princeza Mišal
Njihova veza je morala ostati strogo tajna. Foto: Printskrin@Emma Stories/YouTube

Kada je 1977. godine zatražila da ode na školovanje, njen zahtev je odobren, te je poslata u Bejrut u Libanu, u to vreme poznat po liberalnijem društvu i većim pravima za žene u poređenju sa izuzetno konzervativnom Saudijskom Arabijom. Upravo na Američkom univerzitetu u Bejrutu, upoznala je Haleda al Šaera Muhalhala, nećaka saudijskog ambasadora u Libanu. Među njima se rodila strastvena romansa.

Njihova veza je morala ostati strogo tajna. U Saudijskoj Arabiji, šerijatski zakon je zabranjivao bilo kakav kontakt neudate žene sa muškarcem koji joj nije rođak, a sam čin preljube (zina) se kažnjavao najstrože. Iako su u Bejrutu mogli da se viđaju, njihov povratak u domovinu značio je život u stalnom strahu.

Otkrivanje i očajnički pokušaj bekstva

Princeza Mišal
Usledio je očajnički pokušaj bekstva iz zemlje sa Haledom. Mišal se prerušila u muškarca Foto: Printskrin@Pasteris Archive/YouTube

Romansa je razotkrivena kada je jedan od slugu, koji je saznao za Mišaline i Haledove susrete, prekršio zavet ćutanja i obavestio princa Muhameda. Njegov bes bio je neizmeran, jer je po njemu ona ukaljala porodicu.

Mišal je pokušala da izbegne kaznu. Prvo je inscenirala sopstveno davljenje, pokušavajući da stvori utisak da je tragično stradala. Međutim, ta prevara je brzo raskrinkana. Usledio je očajnički pokušaj bekstva iz zemlje sa Haledom. Mišal se prerušila u muškarca i uz Haleda pokušala da se ukrca na let na aerodromu u Džedi. Nažalost, na aerodromu su je prepoznali i uhapsili, što je zapečatilo njihovu sudbinu.

"Suđenje" i brutalno pogubljenje

Princeza Mišal
Egzekucija je sprovedena 15. jula 1977. godine, ne na zvaničnom Trgu pravde, već na parkingu pored jedne zgrade u Džedi. Princezu Mišal, s povezom preko očiju, naterali su da klekne. Foto: Printskrin@Emma Stories/YouTube

Mišal i Haled su optuženi za preljubu. Iako je formalno postojalo suđenje, ono je bilo samo predstava. Po nekim izvorima, Mišal je vraćena pred sud, gde je, suočena sa pritiskom porodice i uverenjem da time spašava Haleda, četiri puta priznala: "Počinila sam preljubu". Priznanje je po verskom zakonu bilo potrebno za izvršenje smrtne kazne.

Egzekucija je sprovedena 15. jula 1977. godine, ne na zvaničnom Trgu pravde, već na parkingu pored jedne zgrade u Džedi. Princezu Mišal, s povezom preko očiju, naterali su da klekne. Pogubljena je streljanjem, po izričitom naređenju njenog dede, princa Muhameda, u činu plemenske odmazde zbog toga jer je smatrao da je nanela sramotu porodici. Haled je bio primoran da gleda njenu smrt, a zatim mu je mačem odrubljena glava. Veruje se da je egzekuciju Haleda izvršio jedan od princezinih muških rođaka, a ne profesionalni dželat, a bilo je potrebno čak pet udaraca da mu odseku glavu. Princ Muhamed je lično prisustvovao pogubljenju.

Bila je oličenje luksuza i lepote, a onda je 1 događaj naterao da luta po svetu: U javnosti se smeškala, a tek kad su našli njeno telo, saznali su pravu istinu

Međunarodni odjek i film "Smrt princeze"

Javno pogubljenje, naročito princeze iz kraljevske porodice, izazvalo je međunarodni skandal i gnev. Tri godine kasnije, 1980. godine, britanska televizija je emitovala dokumentarno-dramski film "Smrt princeze" (eng. Death of a Princess), koji je dramatizovao njenu priču i okolnosti pogubljenja.

Film je šokirao gledaoce širom sveta i izazvao je žestok diplomatski incident. Saudijska Arabija je protestovala i nudila navodnih 11 miliona dolara da se film povuče iz emitovanja. Ambasadori iz Saudijske Arabije bili su povučeni iz Velike Britanije, a odnosi su se pogoršali na duži period.

Priča o Mišal bint Fahd al Saud ostaje upamćena kao jeziv podsetnik na sukob između pojedinačne želje za slobodom i strogih patrijarhalnih zakona i običaja, koji su u nekim delovima sveta i dalje nepopustljivi.

Stil/Dzen

02:10
U OVOM SRPSKOM SELU LEŽI CELA ISTORIJA BALKANA: Kroz njega su prošli Kelti, Rimljani, Turci, Huni, Austrougari i Nemci! Izvor: Kurir televizija