U srednjem veku svadbe su se pravile isključivo u junu iz 1 bizarnog razloga: A ovako je nastala tradicija bidermajera

Život u srednjam veku je bio potpuno drugačiji od onog koji vodimo danas, ali neke stvari su ostale ukorenjene do današnjih dana

Lifestyle
U srednjem veku svadbe su se pravile isključivo u junu iz 1 bizarnog razloga: A ovako je nastala tradicija bidermajera
Foto: Printscreen Youtube

Da ste između 1600. i 1700. godine, posetili Versajsku palatu u Parizu, primetili biste da, uprkos svojoj veličanstvenosti, palata nije imala kupatila ili bar bilo kakve prostorije koje bi zaličile na toalet.

Kako tada nije bilo četkica za zube, dezodoransa, parfema i još manje toaletnog papira, ljudski izmet su bacani direktno kroz prozore zgrade. I dok se danas posetioci Versaja dive veličanstvenim baštama, ne mogu ni da zamisle da su u to vreme korišćena u tu svrhu.

Srednji vek
foto: Printscreen Youtube

Takođe Versajske kuhinje su tokom praznika i za čuvene monarhijske zabave pripremale bankete za 1.500 ljudi bez minimalnog standarda higijene.

Većina brakova se sklapala u junu, početkom leta iz jednog bizarnog razloga, a to je zato što je prvo kupanje u godini obavljano u maju, tako da je u junu miris još uvek bio podnošljiv. Međutim, da bi prikrile loš miris, neveste su pored tela nosile bukete cveća, otuda i tradicija svadbenog buketa.

Srednji vek
foto: Printscreen Youtube

U savremenim prikazima često vidimo likove tog vremena kako se hlade lepezom, ali razlog nije bila vrućina. Naime jak miris se širio ispod skuta žena, jer nije bilo prave intimne higijene. Samo su plemići mogli da računaju na sluge da će ih rashlađivati, kako da odagnaju loše mirise tela i daha, tako i da odvrate insekte. Kada dođe vreme kupanja, kupali su se u velikoj kadi napunjenoj toplom vodom. Privilegiju da prvi uđe u vodu imao je glava porodice, a zatim ostali članovi porodice po godinama. Novorođenčad su bila poslednja, a voda je bila toliko prljava da je za njih mogla postati smrtonosna.

Srednji vek
foto: Printscreen Youtube

Umesto tanjira koristili su limene ploče, ali neke namirnice, poput paradajza nisu trpele zarđali materijal i ova kombinacija bi izazvala smrtonosno trovanje, stoga se godinama paradajz smatrao otrovnim.

Isto tako limene čaše su se koristile za ispijanje piva ili viskija, a kombinovanje alkoholnih pića sa kalajnim oksidom moglo je da izazove stanja nesvesti slična narkolepsiji. Prema tome svako ko bi video onesvešćenu i pijanu osobu mogao je da pomisli da je osoba mrtva i telo bi mu pripremali za sahranu. Pokojnika bi stavili za kuhinjski sto, gde su porodica i prijatelji gledali, jeli i pili, čekajući da vide da li će se probuditi. Tako je rođena tradicija bdenja.

Bonus video:

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs