Tanka je linija između dobrog i ludog, to svi kažu, ali postoje ljudi koji nesvesno ponižavaju i unižavaju svoj položaj besmislenim ponašanjem. Evo o čemu je reč:
1. Izvinjenje bez razloga
Reći „Žao mi je“ važno je kada smo zapravo napravili grešku, ali ako se izvinite za stvari koje to ne zahtevaju, pojeftinjujete sebe u očima drugih. Na primer, fraze „Izvinite, mogu li postaviti pitanje?“ ili „Izvinite, ali mogu li da prođem?“ stvorite utisak da radite nešto nedostojno pažnje. Umesto toga, pokušajte da govorite samouvereno: „Mogu li da vam postavim pitanje?“ ili "Mogu li proći?"
2. Preterana skromnost
Humor je sjajan, ali ako se stalno ismevate nazivajući sebe „glupom“, „nespretnim“ ili „gubitnikom“, drugi će to početi da shvataju ozbiljno. Takođe, ako vam neko da kompliment, a vi odgovorite sa: „O, ne, to je bila samo slučajnost“ ili „Da, baš mi se posrećilo“, govorite ljudima da ne zaslužujete njihovu pohvalu. Prihvatite komplimente sa zahvalnošću: "Hvala, pokušao sam."

3. Strah od reči "ne"
Ljudi koji ne umeju da kažu ne često se nađu u situaciji da budu iskorišćeni. Preuzimaju više odgovornosti nego što mogu da podnesu, a oni oko njih se navikavaju na njihovu beskrajnu saglasnost. Ako ne želite nešto da uradite, naučite da kažete „ne“ bez osećaja krivice. Na primer: „Ne mogu to sada da uradim“ ili „Hvala, ali imam druge planove“.
4. Opravdavanje svojih želja i odluka
Imate pravo na svoje preferencije, ali ako ih stalno opravdavate, sami sebe obezvređujete. Na primer, ako kažete: „Znam da je ovo glupo, ali volim da gledam crtane filmove“ ili „Izvini, ali ne volim meso“ znači da dovodite u pitanje svoj ukus. Recite samouvereno: „Volim crtane filmove“ ili „Volim vegetarijansku hranu“.
5. Preterana zavisnost od mišljenja drugih ljudi
Ako stalno pitate ljude oko sebe: „Da li mislite da je to normalno?“ ili "Da uradim ovo?" Naravno, u nekim situacijama je korisno pitati za mišljenje drugih, ali ako ne možete da donesete odluku bez odobrenja drugih, to umanjuje vašu vrednost. Verujte sebi i svojim osećanjima.

6. Stalne sumnje i slabljenje fraza
Neke reči u govoru čine da izgledate manje samouvereno u očima vašeg sagovornika. Na primer, fraze poput „Mislim…“, „Nisam siguran, ali…“, „Možda grešim“ oslabljuju vaše reči. Govorite sigurnije: „Verujem da…“, „Po mom iskustvu…“.
7. Navika da obezvređujete svoja dostignuća
Kada kažete: „Bilo je lako“, „Nije bilo ništa posebno“ ili „Da, baš mi se posrećilo“, umanjujete vrednost svog rada. Čak i ako vam zaista nije bilo teško, važno je da priznate svoj trud. Recite: „Da, stvarno sam radio na tome“ ili „Hvala, drago mi je da je uspelo“.
8. Poređenje sebe sa drugima
Ako stalno osuđujete sebe kroz sočivo dostignuća drugih ljudi, osećaćete se kao da niste dovoljno dobri. Svako ima svoj put, a porediti se sa nekim drugim znači obezvređivati sopstvene uspehe. Bolje je analizirati svoj napredak i fokusirati se na svoja dostignuća.
9. Ignorisanje vaših potreba
Kada stalno stavljate potrebe drugih ljudi iznad svojih, to kod drugih stvara uverenje da vaši interesi nisu toliko važni. Na primer, ako uvek pristanete na nezgodno vreme sastanka ili se prilagodite drugima, to će postepeno smanjiti vaš značaj. Dozvolite sebi da pričate o svojim željama: „Mislim da je zgodnije u nekom drugom trenutku“, „Želim da ovo uradim drugačije“.