Naime, brojna istraživanja sugerišu da sreća nije samo osećaj prijatnosti koji se u nama budi, već i sve ono što je dobro za nas same – od većeg uspeha na poslovnom planu i boljeg funkcionisanja imunološkog sistema do razvijanja kreativnosti. Sreća je, kažu stručnjaci, delimično emocionalna. Ostalo je proizvod mentalne aritmetike, kada izračunamo svoja očekivanja, svoje ideale, prihvatanje onoga što ne možemo da promenimo – i bezbroj drugih faktora. Ukratko, sreća je stanje uma, i kao takvo, može biti namerno i strateško.
Nedavna studija koja dokumentuje jedinstvene navike srećnih ljudi čak nudi i priručnik s uputstvima za njihovo oponašanje. Ispostavilo se da su aktivnosti koje nas teraju da osećamo nesigurnost i neprijatnost povezane s nekim od najupečatljivijih i najprijatnijih iskustava u životu ljudi. Ako se još uvek pitate šta možete da uradite kako bi bili srećniji, predlažemo da razmislite o nekima od sledećih obrazaca ponašanja.
Srećni ljudi ne rade isključivo stvari koje vole
Petak je uveče i s prijateljima ste isplanirali večeru. Ako želite da budete sigurni da ćete kući otići zadovoljni, igraćete na sigurnu kartu i naručiti burger ili picu. Ako umesto toga isprobate egzotičnu kuhinju koju dosad niste imali priliku da probate, rizikujete opciju da vam se jelo možda i neće dopasti. Ali, uvek postoji verovatnoća da ćete se oduševiti. Ljudi koji su zaista srećni intuitivno shvataju da trajna sreća ne znači samo raditi stvari koje volite. Ona zahteva da iskoračite van granica zone komfora. Srećni ljudi su, jednostavno rečeno, znatiželjni, piše Miss7.
U istraživanju iz 2007. psiholozi Tod Kašdan i Majkl Steger su tokom 21 dana pratili učesnike koji su beležili svoje dnevne aktivnosti i zapisivali kako su se osećali. Otkrili su da su oni koji su često bili znatiželjni u najvećoj meri doživjeli zadovoljstvo svojim životom i bili su uključeni u najveći broj aktivnosti koje izazivaju sreću, poput izražavanja zahvalnosti ili volontiranja.
Srećni ljudi su usmereni na pozitivne stvari
Standardna kritika srećnih ljudi je da nisu realni – plove kroz život blaženo nesvesni svetskih nedaća i problema. Manje je verovatno da će zadovoljni ljudi biti analitični i usmereni na detalje. Psiholog Pol Endruz sa Univerziteta Virginia Commonwealth ustvrdio je da nesrećni ljudi više od drugih razmišljaju i obrađuju svoja iskustva – i to ih emocionalno košta. Takođe, imaju veću moć uočavanja detalja u ponašanju drugih ljudi.
Psiholog Kejt Harknes sa Univerziteta Queen’s je otkrila da su srećni ljudi skloni da zanemare detalje u ponašanju u svojoj okolini, poput na primer sarkastičnog osmeha kolege s posla. Suprotno tome, kada je osoba loše raspoložena, lakše primećuje te iste detalje pa se samim tim lakše uvuče u svađe i rasprave. Jednostavno rečeno, najsrećniji ljudi imaju prirodnu emocionalnu zaštitu od dovođenja sebe u toksične situacije.
Sreća je vrlo subjektivan pojam, ali naučnici kažu da je neke njene delove ipak moguće generalizovati i prilagoditi širokoj populaciji.