Gubitak samostalnosti i razvoj demencije predstavljaju najveći strah u starijem dobu. Ipak, neurolozi naglašavaju da je ključ u pravovremenom prepoznavanju signala koje telo šalje.

Dr. Elena Dzecina, ruska lekarka-psihijatar i rukovodilac klinike za pamćenje iz Orenburga,otkriva šest znakova predementnog stanja.

postavljanje-jednostavnih-pitanja--stockphotoadultdaughterhelpingseniormantobuttoncardigan393915298.jpg
Ako primetite ove znakove, vrlo je važno početi odmah sa prevencijom Foto: Shutterstock

Prepoznajte predementne znakove: Pravilo 3–6 meseci

Dr. Elena naglašava da povremeni zaborav (poput zaboravljanja telefona zbog stresa) nije razlog za brigu. Alarmantno je kada se promene dešavaju u dužem periodu i postaju pravilo, a ne izuzetak.

Glavni znakovi koji ukazuju na predementnu fazu (trajanje od 3 do 6 meseci):

  • Ponavljanje zaboravnosti: Konstantno traženje predmeta (ključevi, daljinski upravljač), ili ostavljanje ličnih stvari na javnim mestima.
  • Neprekidno preispitivanje: Stalno postavljanje istih pitanja rođacima o događajima od tog dana ili prethodnog dana. Istovremeno se davni događaji dobro pamte.
  • Nagla promena ličnosti: Oštra promena raspoloženja, od dobrodušnog karaktera do razdražljivosti ili hroničnog gunđanja, koja traje mesecima.
  • Poteškoće sa novim informacijama: Teško usvajanje novih informacija ili veština.
  • Poremećaji spavanja: Hronično loš san, što onemogućava odmor nervnog sistema i oporavak moždanih funkcija.

Zašto je kritički stav ključan i šta preduzeti

secanja-na-proslost-cesto-deluju-umirujuce--stockphotophotoofilloldmanspendingtimewithgrandchild492263338.jpg
Dok još osoba ima kritičko zapažanje, bitno je da krene sa terapijama, jer tada je još uvek svesna svog problema i spremna je da ga rešava Foto: Shutterstock

Lekarka ističe da je u ovoj fazi najvažnije da osoba sama, dok još ima kritičko opažanje, prepozna problem i potraži pomoć. Kritički stav se brzo gubi, a oslanjanje samo na rešavanje ukrštenica ili učenje napamet nije dovoljno.

Kompleks mera koje propisuje psihijatar (ili iskusan neurolog/terapeut) obuhvata:

  • Psihološku podršku i psihoterapiju: Rešavanje unutarporodičnih problema, definisanje novih životnih ciljeva i prevazilaženje osećaja bespomoćnosti koji često prati odlazak u penziju. Emocionalna potištenost ubrzava propadanje neurona.
  • Kognitivne treninge: Aktivnosti za poboljšanje pamćenja i pažnje.
  • Socijalnu aktivaciju: Pronalaženje zajednica vršnjaka (biblioteke, udruženja), jer socijalna izolacija pogoršava stanje.

Stil/Dzen

02:43
ZABORAVILI STE KLJUČEVE OD KOLA? DA LI JE TO POČETAK ALCHAJMERA?! Neurolog otkrio PRVE SIMPTOME po kojima će te ga prepoznati Izvor: Kurir televizija