Život sa autoimunim bolestima težak je i pun izazova. Lekarima je teško da odrede dijagnozu jer su simptomi kod autoimunih bolesti konfuzni i zbunjujući. Takođe, lečenje je raznoliko, a u nekim slučajevima tretman se u potpunosti oslanja na promene u ponašanju.
Pročitajte sedam važnih stvari o ovim zdravstvenim uslovima:
1. Autoimune bolesti svakodnevno izazivaju telo da se bori
Imuni sistem sastoji se od ćelija i organa koji se bore protiv bacila i ostalih negativnih elemenata. Kod zdrave osobe, telo odmah razume razliku između ćelija koje su vaše i sigurne i ćelija koje su strane i protiv kojih bi trebalo boriti se. Kod ljudi sa autoimunim bolestima, imuni sistem na pogrešan način kreće da napada zdrave ćelije, što može poremetiti brojne funkcije u organizmu.
2. Postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti
Neke od autoimunih bolesti su celijakije, Kronova bolest, endometrioza, Guillain - Barre sindrom, narkolepsija, psorijaza i reumatoidni artritis, ali ima ih iviše od toga.
3. Autoimune bolesti su relativno česte
Procena Nacionalnog instituta za zdravlje je da je više od 23 miliona Amerikanaca pogođeno nekom od autoimunih bolesti. To je otprilike isti broj ljudi kao onaj sa dijagnozom dijabetesa tipa 2. Specifične autoimune bolesti, sa druge strane, izuzetno su retke. Na primer, neke vrste autoimunih bolesti vaskulitisa mogu samo uticati na 200.000 ljudi ili manje, piše USA Today.
4. Mogu biti genetske
Postoje dokazi koji ukazuju na to da članovi porodiceimaju veće šanse da razviju iste ili slične autoimune bolesti. Ali geni ne čine celu sliku jer na njihov razvoj utiču i faktori sredine, pa čak i mnoge infekcije koje igraju ulogu u pokretanju autoimunih bolesti kod osoba sa genetskom predispozicijom.
5. Autoimune bolesti nisu alergije
Simptomi autoimunih bolesti ponekad podsećaju na alergijske reakcije. Dakle, u pitanju su dva različita zdravstvena stanja, a celijakija je jasan primer: osoba sa alergijom na pšenicu i osobe sa celijakijom imaju slične simptome; naime, u oba stanja ukloniće se gluten iz ishrane, ali telo osobe sa alergijom na gluten ne napada samo sebe, već je u pitanju spoljni faktor.
6. Mogu proći godine u pokušaju da se odredi tačna dijagnoza
To je tako usled zbunjujućih simtoma zbog kojih lekari često ove bolesti pomešaju sa nekom drugom. U većini slučajeva ne postoji nijedan tačan pregled ili metod koji će sa sigurnošću otkriti da je reč o autoimunoj bolesti.
7. Sindrom hroničnog umora i fibromialgija nisu autoimune bolesti
Oba stanja su često kategorisana kao takva jer dele mnoge zajedničke simptome sa autoimunim bolestima, ali tehnički nisu autoimune bolesti.
